Hrvati više potroše na turističkim putovanjima u inozemstvu nego kao turisti u Hrvatskoj, pokazalo je istraživanje Državnog zavoda za statistiku objavljeno povodom Svjetskog dana turizma. Prema tim podacima, domaći su turisti na višednevnim putovanjima u inozemstvu prošle godine prosječno trošili 471 euro, naspram 281 euro koliko su prosječno trošili u domovini, odnosno u inozemstvu su trošili u prosjeku 190 eura više nego u Hrvatskoj.

Istodobno, prema analizi glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca dr. Hrvoja Stojića iz svibnja ove godine, prosječna potrošnja turista u Hrvatskoj lani je iznosila oko 150 eura po danu, dok u Italiji i Španjololskoj turist u prosjeku dnevno potroši oko 250 eura, a u Francuskoj i više od 550 eura, odnosno u toj zemlji prosječan turist u jednom danu potroši 80 eura više nego hrvatski turist u nekoliko dana. Razlog zašto turisti, pa tako i Hrvati, više potroše u inozemstvu nego ljetujući u Hrvatskoj je u strukturi smještajnih kapaciteta, odnosno činjenici da imamo premalo hotelskih kreveta, podsjetili su u HUP-u.

Struktura smještaja

Naime, Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad se u ukupni smještaj uračuna nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno imamo tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, pokazala je analiza HUP-a, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta. To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj jer hotelski smještaj sam po sebi privlači turiste dubljega džepa.

– Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta. To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, upozorili su iz Udruge poslodavaca.

Možda stoga i ne čudi što »stanovnici Hrvatske u dobi od 15 i više godina vole putovati«, kako navode u DZS-u, a to potvrđuju podatkom da su u 2023. Hrvati išli na pet milijuna privatnih višednevnih putovanja, od čega je 65,4 posto bilo po Hrvatskoj, a 34,6 posto u inozemstvu. Ponavljaju i da je u 2023. u Hrvatskoj u komercijalnom smještaju ostvareno 92,4 milijuna noćenja ili 2,6 posto više nego u 2022., a turista je došlo 19,5 milijuna ili 9,7 posto više.

Prema vrstama turističkih mjesta, u prošloj je godini najviše noćenja ostvareno u primorskim mjestima, 85,3 milijuna ili čak 92,4 posto ukupnih noćenja, a većinu noćenja turista u tim mjestima ili 92,6 posto ostvarili su strani turisti, a domaći samo 7,4 posto.

Tri nova pravilnika

Upravo na Svjetski dan turizma jučer su objavljena tri dugoočekivana prateća pravilnika Zakona o turizmu – o metodologiji izračuna prihvatnog kapaciteta, o metodologiji izrade plana upravljanja destinacijom i o pokazateljima za praćenje razvoja i održivosti turizma. Ministar turizma Tonći Glavina u izjavi za Hinu je rekao da se time omogućava da svaki grad ili općina može definirati i vrlo jasno profilirati svoju destinaciju, a lokalnim se jedinicama daju alati za upravljanje turizmom.

– Istovremeno se i s nacionalne razine, i to na razini cijele Vlade, provode procesi koji će pomoći razvoju održivog turizma, i tu prvenstveno mislim na tri važna iskoraka – novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, zatim promjene poreznih zakona te i izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji je u proceduri. Ovim sveobuhvatnim postupcima na svim razinama, ulazimo u novu eru upravljanja hrvatskim turizmom kako bi ubuduće bio otporan, uspješan i održiv, poručuje ministar.

Turistički podaci za 1980. godinu

Budući da se Svjetski dan turizma u svijetu obilježava od 1980. godine pod okriljem Svjetske turističke organizacije, iz Državnog zavoda za statitstiku su »izvukli« podatke i za tu godinu. Tada je u Hrvatskoj bilo gotovo upola manje noćenja nego u 2023., odnosno 53,6 milijuna, i posjetilo nas je »samo« 7,9 milijuna turista, što je gotovo 12 milijuna manje po najnovijim podacima.