Kutinska Petrokemija strateška je industrija od velike važnosti za domaću poljoprivredu / Foto NIKOLA ČUTUK/PIXSELL
Za ovu neodržanu sjednicu većinski vlasnici predlagali su izdavanje novih dionica po cijeni od 1,0272 eura uplatom uloga u novcu, i to najmanje 70, a najviše 140 milijuna eura
povezane vijesti
Skupština dioničara Petrokemije na kojoj se trebalo odlučivati o dokapitalizaciji, jučer nije održana jer se nije pojavio većinski vlasnik kutinske tvornice, niti predstavnici države. Nova sjednica zakazana je za 6. ožujka. Turska grupacija Yildirim koja drži 54,52 posto dionica, inicirala je sazivanje skupštine dioničara kako bi se donijela odluka o hitnoj dokapitalizaciji povećanjem temeljnog kapitala jer u protivnom, tvrde, Petrokemiji prijeti tehnički bankrot.
Tri rješenja
Za ovu neodržanu sjednicu predlagali su izdavanje novih dionica po cijeni od 1,0272 eura uplatom uloga u novcu, i to najmanje 70, a najviše 140 milijuna eura, čime bi se temeljni kapital povećao s 55 milijuna eura na razinu od najmanje 125 milijuna, a ovisno o odazivu dioničara, do najviše 195 milijuna eura. Država koja ima 45,17 posto vlasništva Petrokemije – s udjelima Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), Jadranskog naftovoda, Fonda za financiranje razgradnje Nuklearne elektrane Krško i Plinacroa – o ovom problemu dosad nije izlazila u javnost, a iz CERP-a su nam nekoliko dana uoči neodržane sjednice rekli da će »svoj stav glede predloženih točaka dnevnog reda Glavne skupštine Petrokemije d.d., iznijeti neposredno na sjednici Skupštine«.
Yildirim grupa bi otkupila dionice
Predsjednik uprave Yildirim grupe Robert Yuksel je još u jesen 2022. godine uoči preuzimanja Petrokemije izjavio kako je Yildirim zainteresiran za kupnju dionica Petrokemije u vlasništvu države. Kako se to nije dogodilo, ide se u verziju s dokapitalizacijom koja nudi priliku državi da sudjeluje u tome i zadrži svoje vlasništvo, no bez glasa države na skupštini dioničara dokapitalizacija se ne može provesti. Prema prijedlogu odluke, u dokapitalizaciji mogu sudjelovati dioničari koji imaju više od pet posto udjela, proporcionalno broju dionica koje posjeduju. |
Iz Sindikata energetike, kemije i nemetala doznajemo da su većinski vlasnici odgodili skupštinu dioničara kako bi se bolje pripremili za donošenje odluke o dokapitalizaciji, što u sindikatu načelno podržavaju. Kažu da dosad nije bilo kvalitetne komunikacije između vlasnika, odnosno da sazivanje nove skupštine smatraju početkom »ozbiljne komunikacije« u Petrokemiji.
Većinski turski vlasnik u rujnu prošle godine državi je ponudio tri rješenja – otkup dionica od države ili da država sudjeluje u dokapitalizaciji ili pak da dopusti Yildirimu da dokapitalizaciju Petrokemije obavi sam. Ako bi država odustala od dokapitalizacije, a Yildirim Petrokemiju dokapitalizira s najmanje 70 milijuna eura, turska grupacija stekla bi 80 posto vlasništva Petrokemije. U sindikatu smatraju da bi najbolje rješenje bilo da u dokapitalitaciju ulože i država i Yildirim i da se vlasnička struktura ne promijeni, jer ako država ne bude sudjelovala u dokapitalizaciji, kažu, njezin vlasnički udio u Petrokemiji će postati nebitan.
Emisije CO2
Najvažnije im je da se zadrže proizvodnja i radna mjesta jer će već za dvije godine Petrokemija, ako se ne uloži u modernizaciju, imati problem emisije CO2 i okolišne dozvole i bit će upitno hoće li Petrokemija uopće tada moći raditi, a toga su, kaže, svjesni svi vlasnici. U Petrokemiji je inače u tijeku remont koji bi trebao pridonijeti racionalizaciji troškova i smanjenju negativnog utjecaja na okoliš, zbog čega pogoni uglavnom stoje. U međuvremenu, u Petrokemiji je potpisan novi kolektivni ugovor, sklopljen na tri godine, prema kojemu plaće rastu u prosjeku za 19,5 posto, a povećana su i druga materijalna prava, izvijestio Sindikat energetike, kemije i nemetala.
U Yildirim grupi pak podsjećaju da Petrokemija 16 mjeseci nije proizvodila, da su pogoni pokrenuti tek prošlog ljeta, ali i da je situacija na tržištu nestabilna – od cijena gnojiva i plina do sukoba na Bliskom istoku. Proces restrukturiranja i modernizacije je, kažu, nužan zbog modernizacije postrojenja, osiguranja izvora financiranja stalnih obrtnih sredstava, aktivnijeg nastupa i strateškog pozicioniranja na tržištu Hrvatske, regije i svijeta te podizanja razine učinkovitosti održavanja logističkih i ostalih uslužnih procesa društva.
