ZAGREB – Visoke stope inflacije u žižu interesa domaće javnosti očekivano su dovele poslovanje velikih maloprodajnih lanaca, javnost je propitivala kako je moguće da su u pojedinim trgovačkim lancima u Hrvatskoj cijene znatno veće nego na policama tih istih društva, primjerice, u Sloveniji, Njemačkoj ili Austriji.

Raspravljalo se nakon toga i o stopama PDV-a na pojedine proizvode, a nedavno je predsjednik Saveza Udruga malih trgovaca Damir Aščić ponovo, na okruglom stolu u Saboru organiziranom na temu zabrane rada nedjeljom, aktualizirao pitanje o kojemu se puno raspravljalo prije desetak godina – da pojedini trgovački lanci u Hrvatskoj godinama posluju bez dobiti, što onda znači i da ne plaćaju porez na dobit, dok mali trgovci obrtnici uredno prijavljuju dobit. Aščić je, bez spominjanja imena, ustvrdio da na Hrvatskom tržištu postoje trgovački lanci koji čak deset godina nisu prijavili dobit, iako su njihove nabavne cijene puno povoljnije od onih po kojima robu nabavljaju mali trgovci obrtnici.

Budući su svi obveznici poreza na dobit dužni Fini podnijeti svoja godišnja izvješća o poslovanju, koja uključuju odluke o raspodjeli dobiti ili pokriću gubitka, najbolje je to mjesto za provjeru tvrdnje da pojedini lanci, posebice oni u stranom vlasništvu, deset godina nisu prijavili dobit. Najnoviji podaci koje nudi Finin Registar godišnjih financijskih izvješća su oni za 2021. godinu, a najstariji za 2008. godinu, što znači da taj Registar ima podatke o poslovanju za 14 godina.

Lidl najjači

Kad je u pitanju 2021. godina, svih pet najvećih lanaca po prihodima, Konzum plus, Lidl, Spar Hrvatska, Plodine i Kaufland, imali su dobit. Bila je to dotad i rekordna godina po ostvarenoj dobiti za tvrtke koje se bave trgovinom na malo, a kako su poslovali u godini rekordne inflacije pokazat će izvješća za prošlu godinu koja se tek prikupljaju. U 2021. godini najveću je dobit imao Lidl, 380 milijuna kuna. Iako je još daleko od Konzuma po prihodima, poteškoće koje su pogodile Agrokor, pa su izazvale i gubitke u Konzumu, Lidl su posljednjih pet godina gurnule na vrh po visini dobiti. No, odmah iza Lidla po prijavljenoj dobiti cijelo to vrijeme je bio domaći trgovački lanac Plodine. Osim 2021. godine, treći na listi po visini prihoda, Spar Hrvatska je sve godine od 2008. godine prijavljivao gubitak u poslovanju.

Dakle, u 14 godina, za koliko Fina nudi godišnja financijska izvješća, Spar Hrvatska je u samo jednoj godini, i to u 2021., prijavio dobit, nešto veću od 14 milijuna kuna. Sve ostale godine, pokazuju to dokumenti koje su dostavljali Fini, ta je kompanija prijavljivala gubitak u poslovanju i uz to prilagala odluke o prenošenju tog gubitka u sljedeću godinu.

Treba napomenuti da je Spar 2017. godine preuzeo trgovački lanac Billa u Hrvatskoj, moguće da je imao i troškove tog preuzimanja, te gradnje novih objekata, ali ni deset godina prije toga nisu prijavljivali dobit. Čini se da gotovo desetljeće i pol, ako bi dobit bila kriterij uspješnosti poslovanja neke kompanije, vlasnici Spara od poslovanja u Hrvatskoj nisu imali nikakve koristi i da su od poslovanja te kompanije u Hrvatskoj profitirali samo zaposleni. No, možda su u Sparu strpljivo, planski čekali 2021. godinu kako bi ostvarili dobit.

Preporuke EU-a

Nije puno bolje bilo ni kad je u pitanju poslovanje Kauflanda, koji je dio iste poslovne grupe kao Lidl. Ta kompanija u 2021. godini prijavila je dobit od gotovo 88,5 milijuna kuna, ali u 14 godina, za koliko Fina nudi financijska izvješća, bilo je više godina s gubitkom nego s dobiti, ali osim u 2021. godini, prijavili su dobit i u 2019. godini. Njihova su izvješća nešto drukčija od onih ostalih maloprodajnih lanaca jer im je izvještajno razdoblje od 1. ožujka do 28. veljače sljedeće godine, a uz to podnose izvješća za Kaufland trgovinu i konsolidirano izvješće za Kaufland Grupu. No, njihova je trgovina u Hrvatskoj u 14 godina, koje smo promatrali, uglavnom u financijskim izvješćima prijavljivala gubitak.

Činjenicom da mnoge tvrtke, koje su u vlasništvu međunarodnih kompanija, u državama u kojima nije njihovo središte prijavljuju godinama nisku ili nikakvu dobit, dok u matičnim zemljama ostvaruju dobit, pa i plaćaju porez na dobit bavila se i Europska unija, ali i OECD i dali su brojne preporuke koje se tiču poslovanja među povezanim osobama, odnosno transfernih cijena. Hrvatski porezni propisi, upravo zbog utjecaja koji transakcije među povezanim osobama mogu imati na rezultate poslovanja, a time i na poreznu osnovicu poreza na dobit te poreznu osnovicu poreza na dodanu vrijednost, nalažu da se te transakcije provedu prema načelu nepristrane transakcije, odnosno prema tržišnim uvjetima. Govoreći o pitanju transfernih cijena i poslovanja trgovačkih lanaca ministar financija Marko Primorac je nedavno u intervjuu za naš list rekao da »porezna uprava nadzire primjenu odredbi o transfernim cijenama te ako utvrdi zlouporabu tih odredbi, nalaže poreznom obvezniku pravilan izračun porezne obveze«.