ZAGREB – Trgovački lanci najavljuju mogućnost da građanima ograniče količinu živežnih namirnica koje mogu jednokratno kupiti, ako se dogodi navala kupaca na trgovine i ako zaprijeti umjetna nestašica nekih proizvoda. Neki građani, naime, ovih su dana pohrlili u prodavaonice kako bi stvorili zalihe ulja i brašna – ponukani vijestima da se u Europi očekuje nestašica uljarica i žitarica iz Ukrajine i Rusije, dviju golemih svjetskih žitnica koje zbog rata ili sankcija postaju gotovo odsječene od svijeta.

Moguću restrikciju među prvima je najavio direktor Fortenove Fabris Peruško, rekavši da će prodavaonice Konzuma vjerojatno uvesti ograničenja u jednokratnoj kupnji ulja – ali ne zato što ulja nema, nego zato da bi spriječili ubrzanu potrošnju svojih zaliha.

– Moramo osigurati da nam kupci iz drugih zemalja ne dođu i potroše zalihe, rekao je Peruško.

Strah potrošača

Slične mjere već su poduzeli trgovački lanci u Španjolskoj, Italiji i ostalim zemljama, koji su također primijetili da dio potrošača u strahu od širenja rata gomila zalihe ulja, brašna i različitih proizvoda od žitarica. Mnogi građani u Bosni i Hercegovini, koja ne proizvodi dovoljno žita za svoje potrebe, počeli su gomilati brašno. Dodatnu nervozu stvaraju pojedinci putem društvenih mreža, koji su u Njemačkoj neke rjeđe vrste ulja počeli nuditi po deset puta višoj cijeni od maloprodajne, iako nestašice zasad nema.

Hrvatski trgovci i poljoprivredni stručnjaci smatraju da je strah građana od nestašica hrane pretjeran, a najvećim dijelom i neutemeljen. Trgovci stalno stvaraju zalihe hrane, a povećava ih i država. Dragan Munjiza, prvi čovjek trgovačkog lanca Lonia, koja u Hrvatskoj ima oko 300 prodavaonica, zasad nije uočio navalu kod njega, kao ni u ostalim trgovačkim lancima.

– Ljudi možda kupe dvije ili tri litre ulja, a ne jednu, ali ukupan promet, ni promet tih kategorija proizvoda, nije zasad pojačan ni kod nas, niti kod konkurencije, rekao je Munjiza govoreći o stanju kakvo je bilo u četvrtak.

Kupnja nekih namirnica se povećala, ali to nije zbog straha od nestašice, nego od poskupljenja, vjeruje Martin Evačić, predsjednik HUP-ove Udruge trgovine, koji je istodobno direktor Narodnog trgovačkog lanca.

– Ljudi su jednostavno primijetili da cijene osnovnih životnih namirnica rastu i mislim da stvaraju zalihe, kaže Evačić. Ali to nije ista situacija kao 2020. godine, kada je počela pandemija i kada su stvarali zalihe trajnije robe jer su se bojali nestašice, rekao je Evačić na Hrvatskom radiju. On ne misli da bi u ovom trenutku moglo doći do nestašice.

Iz trgovačkog lanca Spar Hrvatska jučer su poručili da nemaju poteškoće u opskrbnom lancu, da imaju dovoljne količine proizvoda na zalihama te da surađuju s dobavljačima koji imaju osiguranu sirovinu.

»Spar Hrvatska nema poteškoće u opskrbnom lancu, niti imamo najave dobavljača da će ih biti«, izvijestili su iz tog trgovačkog lanca.
Navode i kako surađuju s domaćim dobavljačima koji imaju osiguranu sirovinu, i to iz Hrvatske.

»Imamo apsolutno dovoljne količine proizvoda na zalihama«, poručili su iz Spara, napominjući da ako pojedinačno i dolazi do povećane potražnje, pripisuju to interesu mogućih prekupaca ili kao posljedicu neosnovanih nagađanja u javnosti, što neke kupce možda čini nesigurnima. Nema razloga za zabrinutost kod kupaca, poručili su iz Spara Hrvatske.

Ovisnost o uvozu

Slično je procijenila Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredu i prehrambenu industriju, s dugogodišnjim iskustvom u tom sektoru. Prema njezinim riječima, točno je da Hrvatska u velikoj mjeri ovisi o hrani iz uvoza, jer vlastitom proizvodnjom zadovoljava samo 50 posto potrebnog mlijeka, oko 60 posto povrća i 70 posto mesa. Međutim, kad je riječ o žitaricama i uljaricama, tu su stvari obrnute. Građane koji se boje nestašica tih proizvoda Blažić podsjeća da naša zemlja proizvodi pšenice i kukuruza 50 posto više od svojih potreba, a slično je i sa suncokretovim uljem.

– Što se tiče žitarica i uljarica, mi smo zemlja koja je samodostatna, naglašava Blažić. Naša prehrambena industrija ima iskustvo i uhodane poslovne veze, a u sadašnjoj strukturi poremećaja s hranom na svjetskom tržištu, koji su počeli i prije rata u Ukrajini, Hrvatska ne stoji loše, dala je do znanja stručnjakinja.

Osim toga, Vlada je nedavno reagirala i odlučila dopuniti državne rezerve za osnovne prehrambene proizvode. Stoga se u Hrvatskoj ne očekuju nestašice hrane, naglasila je Blažić, poručivši građanima da ne trebaju stahovati.

– Nema nikakvih razloga za gomilanje zaliha hrane. Najveći problem koji sami sebi možemo napraviti jest da umjetno izazovemo nestašicu budemo li sve previše kupovali, upozorila je Blažić.

Nitko ne osporava da će zbog rata na istoku Europe doći do poremećaja svjetske opskrbe žitaricama i uljaricama, jer 50 posto svih količina suncokretova ulja na svjetsko tržište dolazi iz Ukrajine, a još 30 posto iz Rusije. Iz tih dviju zemalja dolazi i 30 posto pšenice i gotovo petina kukuruza. Ujedinjeni narodi su upozorili da će najveći poremećaji u opskrbi hranom i nestašice pogoditi zemlje u razvoju, one najsiromašnije. S druge strane, u Europskoj uniji koja ima izvoz hrane veći od uvoza, poremećaji će biti manji. Štoviše, europske zemlje mogle bi imati znatnog viška nekih prehrambenih proizvoda, zbog ograničavanja trgovine s Rusijom.

Postoje dva scenarija i treba se pripremiti na oba

Razvoj situacije s hranom uvelike ovisi o tome koliko dugo će rat u Ukrajini trajati.

– Nije isto traje li rat šest mjeseci i zahvaća li jednu žetvu, ili je to višegodišnji rat, upozorava Dragan Munjiza, prvi čovjek trgovačkog lanca Lonia. Postoje, prema njegovim riječima, dva scenarija i svaki pojedinac, obitelj, država i trgovačko društvo trebaju se pripremiti na oba. Trgovci se sada pripremaju na blaže i teže posljedice rata u Ukrajini.

– Razradili smo i najlošije scenarije, otkrio je Munjiza. Međutim, dokazali smo da u posljednjih 30 godina nikakvih nestašica nije bilo, ni u jednom danu, pa čak ni tijekom agresije prije tri desetljeća, kada su i trgovine na rubu bojišnice bile vrlo dobro opskrbljene, podsjetio je taj stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u trgovini.