Već sama najava uvođenja poreza na nekretnine iznenadila je i uznemirila brojne građane. Najviše ih zanima na koje će se nekretnine porez plaćati i koliko će on iznositi. Zna se da je najavljeni porez svojevrsna transformacija poreza na kuće za odmor koji se dosad plaćao godišnje do 5 eura po četvornom metru, ali nije bio obvezan, pa ga nisu uvele sve jedinice lokalne samouprave.

Novi će porez biti obvezan i iznosit će, smatraju stručnjaci s kojima je razgovarao HRT, u rasponu od jedan do deset eura po četvornom metru, no ne za sve nekretnine.

Porez na kvazi rentu

Velik je to iskorak, politički vrlo zahtjevan, smatra ekonomski stručnjak Luka Brkić s Veleučilišta Baltazar te dodaje da bi se realiziralo sve od 1. siječnja sljedeće godine, čini se kao prekratak rok. Dodaje da je za uvođenje više poreznih oblika, mjera.

– Stalno naglašavam, to je jedno staro fiskalno načelo od Tinbergenovih vremena, prvog Nobelovca za ekonomiju, koji je rekao “koliko ciljeva, toliko mjera”. Mi imamo primitivan porezni sustav. Imate porez na potrošnju, u suštini imate porez na dohodak, porez na rad.

Prema tome svi drugi porezni oblici bi trebali dovesti do veće porezne pravednosti, do lakšeg, stabilnijeg punjenja proračuna, do veće financijske stabilnosti, rekao je.

– U tom kontekstu treba gledati i porez na nekretnine. Tu je porez na ekstra dobit, porez na kvazi rentu, na imovinu, na bogatstvo. Jer to je nešto što moderni sustavi promoviraju i potiču, i što se pokazuje kao dobro, ekonomski, financijski održivo i još prije svega pravedno, objasnio je.

Udar na kratkoročni najam

S dva zakona se sada ide na kratkoročni najam. Jedan je Zakon o porezu na nekretnine, drugi je Zakon o upravljanju zgradama i održavanju. Iznajmljivači se bune. Je li to jedan veliki udar na kratkoročni najam?

– Ja očekujem da će to biti udar na kratkoročni najam, jer se neprestano komunicira da se želi izjednačiti dugoročni najam i kratkoročni najam, koji je fiskalno povoljniji, dakle, idete na temelju paušala. Ali ja mislim da je to dobro da dođe do izjednačavanja, rekao je.

– Ono što će biti posebno vrijedno pratiti je kako će se to iznivelirati, izbalansirati, i razdvojiti, što bi se reklo, žito od kukolja. Dakle, ljudi kojima je iznajmljivanje toga jednog apartmana ili dva apartmana egzistencijalna važnost, zbog socijalnog statusa, mirovine ili čega drugoga, od onoga koji se time na veliko bave.

To treba kontrolirati i, po mom sudu, treba oporezivati, zaključio je Brkić.

Na što se neće plaćati?

Porez na nekretnine neće se plaćati samo na one u kojima netko živi ili koje su u dugoročnom najmu barem deset mjeseci. Novi bi porez trebao uvesti reda na stambenom tržištu, kaže premijer.

– Nije poanta da imamo jako puno stambenih jedinica koje zjape prazne, a oni koji bi htjeli iznajmiti stan ili kuću, ne mogu to sebi priuštiti. Dakle ovo je jedna sveobuhvatna reforma za koju vjerujemo da će imati dobre efekte, ona će ići u javno savjetovanje, mi ćemo pažljivo osluhnuti svaku sugestiju koja bude, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

Još se ne znaju detalji hoće li Vlada napraviti neke izuzetke i kako.

– Porez na nekretnine neće se plaćati, to je također važna poruka, na neuseljive nekretnine! Brojni naši sugrađani i stariji sugrađani imaju diljem Hrvatske kuće koje su prazne, u kojima nema osnovnih uvjeta za život.

One nekretnine koje nisu useljive, na njih se neće plaćati porez na nekretnine, pojasnio je Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Oporezivanje po površini

Porez će se zasad plaćati po površini, a ne po vrijednosti, no nagađa se da bi, zbog pravednijeg rasporeda poreznog opterećenja, postojala mogućnost različitog oporezivanja pojedinih dijelova istog grada ili općine.

– Ako budemo imali mogućnost stupnjevati ga po različitim lokacijama, da ćemo radije pribjeći tome jer ne rade jednako apartmani za kratkoročni najam u povijesnoj jezgri i oko nje, s onima koji se nalaze na nekim drugim lokacijama, rekao je Mato Franković, dubrovački gradonačelnik.

– Pozdravljam bilo kakvo stavljanje na tržište najma onih stanova koji se sada uopće ne koriste, a njih je po procjenama ministarstva samo u Zagrebu više od 50 tisuća. S druge strane, imamo cijene najma koje idu u nebo.

I s treće strane, imamo povlašteni tretman onih u Zagrebu koji iznajmljuju svoje stanove turistima u odnosu na one koji iznajmljuju stanove stanovnicima, kazao je Tomislav Tomašević, zagrebački gradonačelnik.

Pokušaj uvođenja poreza na nekretnine dosad je propao dva puta, jednom u vrijeme SDP-ove, a jednom HDZ-ove vlade. Predsjednik Milanović poziva Vladu da bude oprezna.

– Neke stvari koje nisu oporezovane, ili su marginalno samo dotaknute kao recimo “posteljarenje” apartmani, na što se plaća samo 2 posto poreza paušala, to bi trebalo oporezovati barem kao iznajmljivanje stanova, 8 posto, napomenuo je Zoran Milanović, predsjednik Republike.

Riječki dekan: Ja sam za manje poreze, ali…

Već godinama stručna javnost i institucije, od Europske komisije do Svjetske banke i MMF-a, savjetuju Hrvatskoj veće oporezivanje imovine.

– Ja se zalažem za što manje poreze i za efikasnije djelovanje države kroz rashode, međutim nije u redu ako s jedne strane ne oporezujemo nekretnine koje stječu prihode, na neki način nekome dajemo određene porezne subvencije, a s druge strane snažno oporezujemo rad, rekao je prof. dr. sc. Saša Drezgić, dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci.

Za uravnoteženo porezno opterećenje rada i imovine zauzimaju se i poslodavci.

– Tu se, naravno, najviše referiram na rentijerstvo koje je potpuno izmaklo svakoj kontroli, a upravo ta kultura rentijerstva ima značajne negativne utjecaje na cijelo gospodarstvo, rekla je Maja Weber, direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.

Svi detalji poreza na nekretnine znat će se u ponedjeljak, a trebao bi se uvesti prvoga siječnja iduće godine.

Cijeli prilog HRT-a pogledajte OVDJE.