RIJEKA – Nakon najave da Hrvatska od idućeg mjeseca na najmanje pet mjeseci ostaje bez svojeg jedinog rafinerijskog postrojenja, onog riječkog na Urinju, ovih dana se pojavila vijest da HEP planira ponovo aktivirati Termoelektranu u Urinju. O pripremama na dekonzervaciji pogona TE Rijeka, koji je od 2015. godine u hladnom pogonu, počelo se govoriti u kolovozu ove godine, a ovog puta ide se i korak dalje, pa se tako spominje da je već nabavljan i mazut, koji je ova termoelektrana koristi(la) kao pogonsko gorivo. Zanimljivo je da se u HEP-u po ovom pitanju ničim decidirano ne određuju. Na naš izričit upit je li točno da se ide u ponovno aktiviranje TE Rijeka, iz HEP-ove Službe za odnose s javnošću dobili smo tek načelni odgovor.

– U okolnostima najveće energetske krize u Europi u novije vrijeme, HEP poduzima sve potrebne aktivnosti s ciljem osiguranja dovoljnih količina električne energije, prvenstveno proizvodnjom iz vlastitih izvora. To kontinuirano provodimo izgradnjom novih proizvodnih kapaciteta, prvenstveno obnovljivih izvora te modernizacijom i revitalizacijom postojećih hidro i termoelektrana. U aktualnoj situaciji održavamo visoki stupanj raspoloživosti proizvodnih kapaciteta, čiji rad optimiziramo te ih angažiramo u skladu s potrebama sustava, kažu iz HEP-a.

Malo izbora

Nikakvih konkretnijih i službenih naznaka u ovom trenutku nemaju ni u Primorsko-goranskoj županiji i Općini Kostrena, na čijem se području nalazi pogon ovog nekadašnjeg velikog zagađivača.

U okolnostima drastičnog poskupljenja cijena energenata, naročito struje, upravo je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina javnosti i Vladi u kolovozu ove godine skrenuo pozornost na termoelekranu u Urinju i važnost da se u okolnostima nepredvidive globalne krize iskoriste svi raspoloživi resursi za proizvodnju vlastite električne energije.

Komadina je i jučer ponovio da je Županija bila prva za zatvaranje termoelektrane u Urinju koja je koristila teški mazut, da se tražio njezin prelazak na ekološki prihvatljivije gorivo, prirodni plin.

– Svakako da bi optimalna opcija bila da Hrvatska u ovoj globalnoj energetskoj krizi sve svoje nedostajuće količine električne energije može zadovoljiti iz obnovljivih izvora energije, za što imamo nemale potencijale, naročito u korištenju sunčeve energije i vjetra, no HEP je u tom dijelu »spavao« i nije se pripremio. Sada smo tu gdje jesmo, da moramo birati između hladnoće i mraka ili ponovne aktivacije energetskih postrojenja na fosilna goriva. Nije mi poznato jesu li u termoelektrani u Urinju tehnički i tehonološki unaprijedili proces izgaranja, no sigurno je da ćemo mi inzistirati na upotrebi najčišćeg mogućeg goriva jer Urinj može raditi i na lako lož-ulje bez sumpora. Teški mazut ne dolazi u obzir jer Primorsko-goranska županija i njezini žitelji neće plaćati cijenu nečije nepripremljenosti, zaključio je Komadina.

Ni u Općini Kostrena ne barataju nikakvim službenim informacijama od strane HEP-a, samo odranije poznatim saznanjima da se u Urinju, očito, krenulo u pripremu za dekonzervaciju tamošnje termoelektrane kako bi se ponovo stavila u pogon ako se ukaže potreba. Načelnik Dražen Vranić podsjeća da je u pogonima termoelektrane, na njezinom sustavu održavanja, kontinuirano zaposlen i angažiran određen broj ljudi. Prema riječima Vranića, ukoliko i kada dođe do pokretanja TE Rijeka, Općina Kostrena inzistirat će na maksimalnom poštovanju svih aktualnih ekoloških standarda i normi u cilju zaštite zdravlja građana i okoliša.

Brza regulacija

Ravnatelja Regionalne energetske agencije Kvarner Darka Jardasa ne iznenađuje mogućnost da je HEP Proizvodnja krenula u pripremu za ponovno aktiviranje TE Rijeka, naročito u okolnostima u kojima s velikom energetskom krizom, divljanju cijena energenata i struje »poklopila« i hidrološka godina koju su obilježile dugotrajne suše i kratkotrajna razdoblja ekstremnih padalina. Jardas je povukao paralelu s Njemačkom koja se, u sklopu mjera štednje plina, ali i osiguranja opskrbe zemlje strujom, ponovo okreće termoelektranama na ugljen. Svaka zemlja nastoji zaštititi vlastitu proizvodnju jer jedino na taj način imaju se kontrolne poluge u rukama, zaključuje Jardas.

TE Rijeka bila je u redovnoj proizvodnji od 1979. godine. S kondenzacijskim blokom snage 320 MW u to je vrijeme bila među najvećim proizvodnim objektima Hrvatske elektroprivrede. Njezina je prednost u odnosu na standardne blokove termoelektrana mogućnost brze regulacije opterećenja u rasponu od 25 posto do 100 posto, što je čini izrazito prilagodljivom u promjenama u elektroenergetskom sustavu. Kod konzervacije pogona 2015. godine bilo je rečeno da na taj način ostaje u sustavu pripravna da se uključi u roku od 160 sati, ako bi to bilo potrebno u slučaju ekstremnih uvjeta, suše ili smanjenja snage nuklearne elektrane.