Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica oštro pale jer će zbog visoke inflacije središnje banke nastaviti podizati kamatne stope, a Wall Street je poljuljan i zbog kolapsa banke SVB.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna pao 4,4 posto, na 31.909 bodova, dok je S&P 500 potonuo 4,6 posto, na 3.861 bod, a Nasdaq indeks 4,7 posto, na 11.138 bodova.

U siječnju su ti indeksi snažno porasli jer su se ulagači nadali da će američka središnja banka uskoro završiti s povećanjem kamatnih stopa i da će konačna kamata, s kojom bi završio ciklus zaoštravanja monetarne politike, ostati ispod razine od 5 posto.

No, posljednjih tjedana indeksi su izgubili većinu tih dobitaka jer je sve jasnije da se taj scenarij neće ostvariti.

Naime, niz posljednjih podataka pokazuje da je potražnja na tržištu rada i dalje snažna, pa se može očekivati rast plaća i potrošnje, a to znači da će američka središnja banka nastaviti s povećanjem kamatnih stopa.

Ovoga je tjedna predsjednik Feda Jerome Powell kazao da je središnja banka spremna za veće korake ako budući gospodarski podaci pokažu da su potrebne strože mjere za zauzdavanje inflacije.

To je izazvalo strahovanja ulagača da će središnja banka na sjednici u ožujku povećati ključne kamate za agresivnih 0,50 postotnih bodova, dok se još nedavno očekivalo povećanje za blažih 0,25 bodova.

Stoga se sada na tržištu novca procjenjuje da će Fed do rujna povećati kamate u raspon od 5,50 do 5,75 posto, dok se sada kamate kreću između 4,50 i 4,75 posto.

Povećanje kamata oslabit će potrošnju, a time i gospodarstvo, pa je pitanje samo hoće li uslijediti plitka recesija ili ‘mekano prizemljenje’ najvećeg svjetskog gospodarstva.

Kolaps banke SVB u samo 48 sati

Negativno je na Wall Street krajem tjedna utjecao i kolaps Silicon Valley Bank (SVB), najveći bankrot jedne američke banke od financijske krize 2008. godine.

Ta banka, koja je godinama financirala tehnološki sektor, našla se pod pritiskom jer su mnoge start up kompanije počele povlačiti depozite, s obzirom da ovo razdoblje usporavanja gospodarstva nije pogodno za inicijalne javne ponude, niti traženje poduzetničkog kapitala.

Kako bi povećala kapital, ta je banka prvo nedavno prodala raspoložive obveznice, ali uz veliki gubitak. Potom je u srijedu objavila plan za prodaju novih dionica kako bi prikupila 2,25 milijardi dolara svježeg kapitala.

No, to je izazvalo paniku među građanima i poduzetnicima, koji su samo u četvrtak povukli iz banke 42 milijarde dolara depozita, pa je banka dan završila s negativnom gotovinskom bilancom od gotovo milijardu dolara.

Zbog toga je regulator u petak zatvorio banku i preuzeo kontrolu nad preostalim depozitima.

Sve to produbilo je zabrinutost ulagača u vezi bankarskog sektora jer se plaše da će agresivno povećanje kamata Feda dovesti do recesije, a time i gubitaka banaka na kreditima.

„Postoji zabrinutost da bi se mogle pojaviti pukotine u financijskom sustavu zbog agresivnog povećanja kamata Feda. Kolaps SVB-a otvorio je pitanje jesu li problemi širi od samo jedne industrijske banke i jednog dijela gospodarstva”, objašnjava Carol Schleif, direktorica u BMO-u.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks potonuo je 2,5 posto, na 7.748 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1 posto, na 15.427 bodova, a pariški CAC 1,7 posto, na 7.220 bodova.

Svjetske burze pale, kolaps banke SVB poljuljao Wall Street

Na Zagrebačkoj su burzi glavni dionički indeksi porasli i prošloga tjedna, petoga zaredom, pri čemu je Crobex dosegnuo najvišu razinu u gotovo 12 godina, a promet je i dalje pojačan, što se ponajviše zahvaljuje trgovanju dionicama Spana.

Crobex indeks porastao je protekloga tjedna 0,76 posto, na 2.270 bodova, pa je nakon pet tjedana uzastopnog uspona dosegnuo najvišu razinu od lipnja 2011. godine.

Crobex10 porastao je, pak, 0,85 posto, na 1.297 bodova, najvišu razinu od sredine veljače lani.

Među sektorskim indeksima, najviše je porastao Crobexindustrija, za 4,88 posto, dok je najviše pao Crobexkonstrukt, za 5,76 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je oko 8 milijuna eura, otprilike 400 tisuća eura manje nego u tjednu ranije. No, ostvareno je i 314 tisuća eura blok prometa dionicom Luke Rijeka, po cijeni od 7,85 eura za dionicu.

U redovnom trgovanju, najlikvidnija je bila dionica Spana, kojom je ostvareno 1,96 milijuna eura. Cijena joj je skočila 8,87 posto, na 49,1 euro, a tijekom tjedna dosegnula je i rekordnih 50,2 eura.

Slijedila je dionica Valamar Riviere, s prometom od 820 tisuća eura i rastom cijene za 2,92 posto, na 4,58 eura.

Znatan promet imala je i dionica HT-a, 662 tisuće eura, dok joj je cijena porasla gotovo 2 posto, na 25,8 eura.

U fokusu investitora bile su i povlaštene dionice Adrisa te Zagrebačke banke, obje s više od pola milijuna eura prometa. Pritom je dionica Adrisa poskupjela 1,08 posto, na 56,2 eura, a Zagrebačke banke 0,42 posto, na 12,05 eura.

Najveće dobitnice bile su dionice Jadrana, sa skokom cijene za 16,67 posto, na 1,75 eura, AD Plastika za 13 posto, na 14,3 eura, te Luke Rijeka za 11,43 posto, na 9,75 posto.

Najveće gubitnice bile su, pak, dionice Helioa Farosa, s padom cijene za 22,6 posto, na 82 centa, Đuro Đaković grupe za 19,35 posto, na 20 eura, te Varteksa za 19,23 posto, na 42 centa.

Prvo trgovanje narodnim obveznicama, cijena 0,2 posto iznad nominale

Na burzi se u petak po prvi put trgovalo i tzv. narodnom obveznicom, čiji je upis završio krajem prethodnoga tjedna, pri čemu je građanima alocirano 1,35 milijardi eura, a institucionalnim investitorima još pola milijarde, uz kamatnu stopu od 3,65 posto godišnje.

U petak je prodano 150 komada tih obveznica, čime je ostvaren promet od 150,3 eura, a zaključna cijena obveznice bila je 0,2 posto iznad nominale.

Od ostalih vijesti, Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u petak je odobrilo Tankerskoj plovidbi objavljivanje ponude za preuzimanje Turisthotela po cijeni od 610,53 eura za svaku redovnu dionicu te turističke kompanije.

U Hanfi su utvrdili da je prosječna cijena dionice Turisthotela u posljednja tri mjeseca prije nastanka obveze objavljivanja ponude iznosila 581,59 eura, a najviša cijena po kojoj je Tankerska plovidba stjecala dionice je iznosila 610,53 eura, pa je cijena izražena u ponudi u skladu s odredbama Zakona o preuzimanju dioničkih društava.

Dionici Turisthotela cijena je protekli tjedan stangirala na 590 eura.

Nadalje, Jadroagent je objavio da će dioničari na glavnoj skupštini 12. travnja, između ostalog, odlučiti o prijedlogu isplate 8 eura dividende po dionici.

Dionici Jadroagenta cijena je prošloga tjedna porasla 6,2 posto, na 274 eura.

Na ZSE se protekloga tjedna ukupno trgovalo s 59 dionica, pri čemu je cijena njih 24 porasla, 23 pala, a 12 stagnirala.