Najnovija prognoza

Svjetska banka procjenjuje da će hrvatsko gospodarstvo do 2026. rasti znatno iznad prosjeka eurozone

Portal Novi list, Hina

Ilustracija / Foto Igor Kralj/PIXSELL

Ilustracija / Foto Igor Kralj/PIXSELL

Globalno će gospodarstvo do kraja 2024. postaviti žalostan rekord najslabijeg rasta aktivnosti u pola desetljeća u 30 godina, primjećuju u Svjetskoj banci



Hrvatsko gospodarstvo stabilno će rasti do 2026. godine i znatno nadmašiti prosjek eurozone, koju će kočiti posustala potražnja pod pritiskom podignutih ključnih kamatnih stopa, pokazuju najnovije prognoze Svjetske banke.


U 2024. hrvatsko gospodarstvo porast će za 2,7 posto, procjenjuje Svjetska banka, podigavši procjenu iz listopada za 0,2 postotna boda.


To bi značilo da će se tempo rasta više manje-zadržati za razini iz 2023. kada je aktivnost po novim bančinim projenama porasla za 2,5 posto.




U idućoj godini rast bi trebao blago ubrzati, na 3,0 posto, prognozira Svjetska banka, snizivši prognozu iz listopada za 0,3 postotna boda.


U skupini zemalja EU-a u regiji Europe i središnje Azije najsnažnije bi u 2024. po bančinim procjenama trebalo porasti rumunjsko gospodarstvo, za 3,3 posto.


Najbliže je Hrvatskoj po prognoziranoj stopi rasta u ovoj godini Poljska, gdje bi aktivnost trebala biti uvećana za 2,6 posto. Blizu je i Bugarska s prognoziranih 2,4 posto, pokazuju najnovije prognoze SB-a.


“Anemična” eurozona


Gospodarstvo eurozone trebalo bi pak u 2024. porasti samo 0,7 posto, otprilike upola slabije no što je banka prognozirala prošlog ljeta.


U 2025. rast bi trebao ubrzati na 1,6 posto, što je za 0,7 postotnih bodova slabije no što je banka prognozirala prošlog lipnja.


U 2023. aktivnost je porasla samo 0,4 posto budući da su visoke cijene energije zakočile potrošnju kućanstava i poslovanje kompanija, posebno u industriji, a pred kraj godine posustao je i uslužni sektor.


Ističu kontinurani pad izvoza u uvjetima pogoršane cjenovne konkurentnosti i slabe vanjske potražnje.


“U 2024. rast bi se trebao stabilizirati na još uvijek anemičnih 0,7 posto. Popuštanje cjenovnih pritisaka trebalo bi poduprijeti realne plaće i povećati raspoloživi dohodak, ali odgođeni efekt dosadašnjeg zaoštravanja monetarne politike kočit će domaću potražnju, posebno poslovna ulaganja”.


U 2025. rast bi trebao blago ubrzati zahvaljujući oporavku ulaganja, prognoziraju u SB-u, objašnjavajući da novac iz fonda NextGenerationEU podupire javna ulaganja i neutralizira “umjerenu konsolidaciju državnih proračuna” članica.


Američko gospodarstvo trebao bi pak ove godine porasti za 1,6 posto i zamjetno usporiti u odnosu na 2023. zbog visokih kamatnih stopa. Gotovo istu stopu rasta najvećeg svjetskog gospodarstva banka očekuje i u 2025.


“Žalostan rekord”


Svjetsko gospodarstvo u cjelini blago će usporiti i u ovoj godini, uz prognoziranu stopu rasta od 2,4 posto, u odnosu na lanjskih 2,6 posto, izračunali su u SB-u.


Prognozirana stopa rasta u ovoj godini niža je za gotovo tri četvrtine postotnog boda od prosjeka u prvom desetljeću 21. stoljeća, napominju.


Gospodarstva u razvoju porast će u ovoj godini samo 3,9 posto, više od jednog postotnog boda slabije od prosjeka u prošlom desetljeću.


Do kraja 2024. ljudi će u otprilike četvrtini zemalja u razvoju i u oko 40 posto zemalja s niskim prihodima i dalje biti siromašniji nego što su bili uoči pandemije covida-19, upozorava SB.


Razvijena gospodarstva porast će za 1,2 posto, izračunali su u banci, nakon 1,5-postotnog rasta u 2023.


„Rast će ostati slab i u kratkoročnoj perspektivi pa će mnoge zemlje u razvoju, osobito one najsiromašnije, zaglaviti u zamci paralizirajućeg duga i otežanog pristupa hrani gotovo svakog trećeg stanovnika”, upozorio je glavni ekonomist i viši potpredsjednik Svjetske banke Indermit Gill.


Svijet se bliži sredini desetljeća koje je trebalo biti transformativno desetljeće razvoja, a globalno će gospodarstvo do kraja 2024. postaviti žalostan rekord najslabijeg rasta aktivnosti u pola desetljeća u 30 godina, primjećuju u Svjetskoj banci.