Na kontejnerskom terminalu Brajdica kojim upravlja tvrtka Jadranska vrata (AGCT) u rujnu je ostvaren rekordan mjesečni promet, od preko 40 tisuća kontejnerskih jedinica (TEU), kao i rekordan prekrcaj s jednog broda, od 7.120 TEU-a prekrcanih s broda »Maersk Huacho«, potvrdio je Emmanuel Papagiannakis, direktor AGCT-a. On ističe da na Brajdici do kraja godine očekuju i rekordan ukupni godišnji promet koji će premašivati 400 tisuća TEU-a, unatoč problemima sa zatvaranjem željeznice u Hrvatskoj i nemogućnosti otpreme preko Slovenije zbog ograničenja kod Pivke.

– Najveći mjesečni promet premašio je dosadašnji rekord za 11 posto. Definitivno očekujemo i rekordnu godinu iako smo prvi kvartal završili s 20 posto manjim prometom nego lani, zbog napada na brodove u Crvenom moru i preusmjeravanja linija oko Afrike. Trebalo je neko vrijeme dok su brodari uskladili linije oko Rta dobre nade, a oporavilo se i tržište srednje Europe tako da očekujemo promet iznad 400 tisuća TEU-a, kaže Papagiannakis.

Uvjeti za velike brodove

Osim problema zbog preusmjeravanja brodskih linija na rutu oko Afrike, na Brajdici je do pred dvadesetak dana trajao i projekt produbljivanja duž sto metara operativne obale, što je također ograničavalo kapacitete terminala. Sa završetkom tog projekta na Brajdici će punom duljinom moći pristati najveći brodovi koji plove na linijama između Dalekog istoka i Sjevernog Jadrana, a na samom terminalu omogućit će se privez dva broda odjednom.

Početkom godine, ističe Papagiannakis, bilo je bojazni da će brodari preusmjeriti linije prema lukama sjeverne Europe, zbog situacije u Crvenom moru i prebacivanja brodova na rutu oko Afrike.

– U početku se to događalo, brodovi su umjesto u Jadran, uplovljavali u Španjolske i druge luke, ali pokazalo se da su i sjeverne luke imale problema s preopterećenjem i linije su vraćene u luke na Mediteranu i sjevernom Jadranu, kaže Papagiannakis.

Početkom godine došlo je i do opadanja transporta kontejnera željeznicom, no i u tom dijelu je u drugom i trećem kvartalu, kao i u dosadašnjem dijelu četvrtog kvartala, došlo do oporavka. Udio željezničkog transporta kontejnera s terminala i prema njemu sada iznosi oko 43 posto.

– U zadnjih nekoliko godina promet željeznicom značajno je povećan, pri čemu je rastao i udio prometa prema drugim državama. U ovom trenutku je udio željezničkog kontejnerskog prometa za hrvatsko tržište 23 posto, dok je 77 posto prometa prema zemljama u okruženju. Zbog toga smo sve više oslonjeni na željeznički promet koji stalno raste. Uskoro s radom počinje i novi kontejnerski terminal u Rijeci pa se ne možemo oslanjati samo na tržišta Hrvatske i Bosne i Hercegovine, već se moramo još više usmjeriti ka tržištima srednje Europe. Željeznički transport je tu ključan, ističe Papagiannakis.

Iako kontejnerski promet uvelike ovisi o željeznici, ona je ujedno i usko grlo, zbog radova na izgradnji dvokolosiječne pruge na dionicama od Karlovca prema Zagrebu i dalje prema Mađarskoj granici. Problemi nastaju i kod nezgoda na pruzi, poput nedavne u Karlovcu, kada je vlak izletio s tračnica, zbog čega je promet bio prekinut desetak dana, što je dovelo do značajnog gomilanja tereta u luci.

– Podržavamo izgradnju nove željezničke pruge. Ako razvijamo lučku infrastrukturu, moramo imati i odgovarajuću kopnenu infrastrukturu za otpremu tereta, poput dvokolosiječne pruge. No, kratkoročno, mi i dalje moramo otpremati teret željeznicom, s time da iduće godine s radom počinje novi kontejnerski terminal, a sve su veći i logistički kapaciteti koji se razvijaju na Kukuljanovu. Raste i promet rasutog tereta, zbog uništene željeznice u Bosni i Hercegovini, što onemogućava transport rasutih tereta iz luke Ploče. Imamo veliki rast potražnje za željezničkim kapacitetima u idućim godinama, ali imamo i česta zatvaranja željeznice zbog radova. Potrebno nam je adekvatno vrijeme između dva zatvaranja pruge kako bismo mogli otpremiti sav teret. Primjer je nesreća u Karlovcu, kada je sav promet bio prekinut na devet dana, ali svega nekoliko dana nakon što je pruga popravljena, bila je ponovo zatvorena na devet dana, zbog radova. To nam nije ostavilo dovoljno vremena da otpremimo sav teret koji se nagomilao u luci. A to utječe na promet pa smatram da je potrebna bolja koordinacija između HŽ Infrastrukture i svih ostalih sudionika u željezničkom prometu, ističe Papagiannakis.

Izgradnja nove željeznice

Otprema tereta željeznicom u takvoj bi situaciji, smatra, bila značajno olakšana kada bi funkcionirao željeznički pravac preko Slovenije.

– Tehnički, imamo dva željeznička koridora iz Rijeke, jedan prema Zagrebu, a drugi preko Slovenije, ali u stvarnosti imamo samo jedan, jer je opterećenje vagona na dionici kod Pivke ograničeno, i to već vrlo dugo, pri čemu slovenske željeznice ne poduzimaju ništa da se taj problem riješi. Hrvatska osigurava alternativne pravce za svoje susjede, pa tako i tereti iz Slovenije idu preko hrvatske željeznice, dok naši susjedi nama ne pružaju alternativne pravce, kaže Papagiannakis, dodajući da također postoji prostor za poboljšanje međudržavne koordinacije između hrvatskih i mađarskih željeznica u vezi s usklađivanjem vremena njihovih pojedinačnih zatvaranja željezničkih pruga.

– Razvoj i izgradnja nove željeznice stoga je zaista ključna, ne samo za nas, nego i za novi terminal, kao i za ostale lučke koncesionare, ali i za buduće razvojne projekte u riječkoj luci, zaključuje Papagiannakis.

Ulaganja od 35 milijuna eura, stižu nove velike dizalice

Nakon završetka projekta povećanja dubine duž stotinu metara operativne obale, AGCT je pokrenuo novi investicijski ciklus vrijedan više od 35 milijuna dolara, pa će tako za nešto manje od godinu dana na terminal stići dvije nove, a u tijeku je i postupak nabave dvije nove hibridne terminalske dizalice (RTG).

– Započinjemo i proces preinake postojećih, dizelskih RTG-a u hibridne, te smo također uspješno instalirali novu tehnologiju koja smanjuje buku pokretne opreme na terminalu, kao i svjetlosno onečišćenje, kaže Papagiannakis.