Znakove gospodarskog usporavanja već vidimo, i najvjerojatnije u četvrtom kvartalu ove godine možemo očekivati, bilo zaustavljanje rasta ili stagnaciju, bilo blagi ulazak u recesiju, istaknula je Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke, na riječkom Ekonomskom fakultetu gdje je održala predavanje u sklopu projekta “Euro na kotačima”, kao dijela kampanje uvođenja eura.

Što je to tehnička recesija

S obzirom da u četvrtom kvartalu već jesmo, ispada da smo u ove procese već zagazili, no Švaljek je pojasnila.

– Tehnička recesija je kada imamo dva kvartala za redom negativne stope rasta u odnosu na prethodni kvartal, i to je ono što možemo očekivati najvjerojatnije zadnji kvartal 2022. i prvi kvartal 2023.

Jer, kada pogledate gospodarska očekivanja za naša glavne trgovinske partnere, prije svega Njemačku, onda je sasvim jasno da će se to morati odraziti i na Hrvatsku.

Hrvatska je imala vrlo dobru turističku sezonu, i mi ćemo onda tu tehničku recesiju dočekati na višoj razini gospodarske aktivnosti nego smo prethodno očekivali.

Mi dakle i dalje za ovu godinu očekujemo stopu rasta od 5 do 5,5 posto. Znači, imamo višu razinu gospodarske aktivnosti, ali sigurno usporavanje pa čak i mogućnost ulaska u tehničku recesiju.

Za iduću godinu neizvjesnosti su vrlo velike. Mi i za sljedeću godinu i dalje očekujemo pozitivne stope rasta, od 1 do 1,5 posto, međutim taj rast će biti i dalje krhak, odvijati se u okruženju velikih neizvjesnosti i puno toga ovisi, kako o raspletu geopolitičke situacije, tako i o uspješnosti središnjih banaka da se uhvate u koštac s rastom cijena, pojasnila je Švaljek.

Može li hrvatska ekonomija ipak iznenaditi?

Na pitanje, može li hrvatska ekonomija ipak iznenaditi i u 2023., kao što je pozitivno donekle iznenadila ove godine, Švaljek se opet ogradila.

– Iz svega što sada vidimo i znamo, pozitivni rizici su daleko manje izraženi od negativnih. Rijetko tko vidi nešto pozitivno što bi moglo iznenaditi u 2023.

I dalje može turizam odigrati važnu ulogu, a ključno će biti pitanje jesu li ljudi u 2022. nahranili svoju potrebu za putovanjem ili ipak nisu, pa će nešto od putovanja realizirati u 2023.

To trenutno ne možemo znati, no znamo da kupovna moć u Europi pada i jedna od posljedica će biti i uštede na godišnjim odmorima, zaključila je Švaljek.

Prognoza Marka Škreba

Marko Škreb, bivši guverner HNB-a, danas je također održao predavanje studentima u sklopu euro-kampanje, te smo i njega pitali za prognoze rasta/pada u 2023. Prvo je u šali rekao da je njegova prognoza “velika neizvjesnost”, no onda ipak precizirao.

– Što se tiče kretanja BDP-a, vjerojatno će doći do lagane recesije. Hrvatska možda i neće biti u recesiji, no recesija će biti u eurozoni, jer indikatori govore o značajnom usporavanju gospodarskog rasta.

Međutim, za očekivati je da će ta recesija biti kratkoročna i da će već krajem iduće godine doći do oporavka, rekao je Škreb.

Nema razloga za strah

U sklopu kampanje za euro, rekao je da nema razloga za strah.

– Svatko ima pravo sumnjati, međutim kampanja želi kroz konkretne informacije ljude uvjeriti da je to za Hrvatsku jako dobro i svakako će se koristi od eura pokazati idućih godina.

Prvo, više neće biti tečajnog rizika, drugo, moći će se bolje uspoređivati cijene, treće, visokoeuroizirana smo zemlja i koga god pitate cijena kvadrata stana, auta, sve je u eurima, a sad će to samo biti potvrđeno.

I konačno, za turizam je dobro, jer glavne emitivne zemlje imaju euro pa će se turisti lakše snalaziti…

Na koncu, jedinstveno tržište dodatna je prilika za dobre privrednike, opisao je Škreb.

Ima li koji nedostatak eura?

Na pitanje, ima li i koji nedostatak, ili su sve samo prednosti, odgovorio je da postoje tranzitorni troškovi, potom strah, navikavanje na nove iznose.

No, to su sve, kaže, kratkoročni troškovi, jednokratni, a prednosti su dugoročne.

Na primjedbu da su već kod početka dvojnog iskazivanja cijena, neke cijene skočile preko noći, što nema veze s inflacijom, već upravo s eurom, te da s obzirom na to “strah od europskih cijena, a hrvatskih plaća” nije posve imaginaran i nerealan, Škreb je odgovorio potvrdno, podsjetivši da postoji etički kodeks, te da građani mogu prijaviti nekorektne prakse trgovaca.

– Naravno, cijene se formiraju slobodno, tako da ne možemo reći da je nelegalno, ali je u svakom slučaju nekorektno.

Jer, iskustva drugih govore da su zbog eura cijene rasle 0,2 do 0,3 posto godišnje, i sve drugo ne može se smatrati opravdanim, poručio je.

Zašto nisu toliko reklamirali kunu?

Švaljek je rekla da je info-kampanja obvezan dio uvođenja eura, i 50 posto te kampanje sufinancira Europska komisija, pod uvjetom da ona iznosi do 1 eura po stanovniku, što je upravo kod nas slučaj: 1 euro po stanovniku je oko 4 milijuna eura, otprilike smo tako formirali budžet.

Na pitanje, bi li građani, da su u HNB-u toliko reklamirali kunu kao što sada reklamiraju euro, i kunu više prigrlili, Švaljek je rekla da je istina da je izložba “Euro na kotačima” prva od takvih aktivnosti da središnja banka ide na teren, no to je, kaže, tek početak i u budućnosti će ih sigurno biti još.

– Kuna je uvedena je prije 25 godina, bile su tada drukčije okolnosti, ali i ponašanje središnjih banaka. Postojala je ta “mistika”, tajanstvenost, i to se smatralo velikom vrijednošću.

Što tajanstvenija središnja banka, to bolje. Središnje banke gotovo isključivo su se obraćale uskoj stručnoj javnosti, govorile jednim hermetičnim, kompleksnim jezikom, i nije im bio cilj čak ni da šira stručna javnost, a osobito ne najšira opća javnost razumije što pričaju.

Središnje banke na Instagramu

No, pristup se potpuno promijenio. Danas su središnje banke prisutne na društvenim mrežama, Instagramu, komuniciraju slikovnim putem.

Komunikacija se promijenila i mi taj trend nastojimo uhvatiti, kaže Švaljek, dodajući da je njen stav da “ta hermetičnost nije trebala biti”.

– To što se smatralo vrlinom, nije baš velika vrlina, i čini mi se da je to otvaranje prema javnosti, jasno komuniciranje, govor jednostavnim rječnikom, da je to zapravo dobra politika, poručila je.