RIJEKA – Talijanska središnja banka izračunala je da bi se talijanske banke u 2021. i 2022. mogle suočiti s oko devet milijardi eura gubitaka po zajmovima zbog ekonomske štete koju je prouzročila pandemija koronavirusa. Iako je kod njih udio nenaplativih korporativnih zajmova još uvijek nizak i iznosi 1,5 posto, tamošnja središnja banka upozorila je na prijetnju koju predstavlja sve veći udio zajmova koje klijenti još vraćaju, ali su označeni kao »faza 2«. Njihov je udio u drugoj polovici 2020. porastao 11 posto i trenutno sada čini 10,7 posto ukupnih zajmova. Banke ih moraju pokrivati rezervacijama kako bi se pripremile za eventualne gubitke.

U Hrvatskoj su banke pak u prvom kvartalu zaradile 1,1 milijardu kuna dobiti, što je negdje na razini prvog kvartala 2020. Udio neprihodujućih, nenaplativih kredita formalno je također nizak, s obzirom i na činjenicu da krediti pod moratorijima nisu bili klasificirani kao nenaplativi. No, dividenda se i dalje ne smije isplaćivati. Hrvatsku narodnu banku smo pitali kolike gubitke uslijed koronakrize očekuje u domaćem bankarskom sustavu u ovoj i idućoj godini, koliki je kod nas trenutno udio kredita u »fazi 2« i očekuje li se dakle neki veći udar na rezultat banaka u nastavku godine, s obzirom da će se pokazati realnije stanje nakon smanjivanja i ukidanja državnih potpora, te ukidanja COVID-moratorija i pripadajućeg regulatornog tretmana.

U HNB-u kažu da je prelijevanje makroekonomskog šoka na bilance kreditnih institucija usporeno mjerama za ublažavanje gospodarskih posljedica pandemije, no udio kredita s porastom kreditnog rizika (faza 2. i faza 3) u 2020. godini porastao je s 14,1 posto na 20 posto.

Učinak litice

– Najveći doprinos rastu materijaliziranoga kreditnog rizika dali su krediti u fazi 2. (prihodonosni krediti), čiji je udio, pod utjecajem ponajprije kretanja u korporativnom portfelju, porastao sa 7,6 na 13,2 posto, dok je udio neprihodonosnih kredita ostao stabilan na 5,4 posto. Snažan porast izloženosti u fazi 2. u znatnoj je mjeri rezultat reklasifikacije izloženosti za koje su odobreni moratoriji, a koja je najviše prisutna u portfelju kredita nefinancijskim poduzećima, tumače u HNB-u.

Kažu da će kretanje kvalitete kredita u budućnosti ovisiti o brzini i intenzitetu ekonomskog oporavka, kao i indirektnim potporama nefinancijskim poduzećima. Ipak, dodaju, »do kraja 2021. očekuje se tek blagi porast udjela neprihodonosnih kredita u ukupnima, ponajviše pod utjecajem kretanja kod kredita nefinancijskim poduzećima, kod kojih tijekom 2020. nije zabilježen porast udjela neprihodonosnih kredita, a daljnji blagi rast udjela mogao bi se nastaviti sve do 2023. godine«. Ovakva očekivanja, vele, temelje se na odsustvu većih prodaja neprihodnosnih kredita.

– Osim o gospodarskim kretanjima, kretanje kvalitete kreditnog portfelja ovisit će i o dinamici povlačenja potpora, odnosno izbjegavanju tzv. učinka litice (tzv. cliff effect). Prenaglo povlačenje mjera može negativno utjecati na prihode kućanstava i nefinancijskih poduzeća, a onda povratno i na poslovanje kreditnih institucija. Dobit kreditnih institucija prepolovila se tijekom 2020., a profitabilnost bi i u idućem razdoblju mogla ostati potisnuta. Prema privremenim podacima, u prva tri mjeseca 2021. dobit se zadržala na sličnoj razini kao i u 2020. godini, ali je porast imovine smanjio profitabilnost kreditnih institucija, ističe HNB.

Stambeni krediti uredni

U Hrvatskoj udruzi banaka napominju kako je prema najnovijim podacima omjer loših kredita poduzećima smanjen u odnosu na kraj 2020. s 12,5 na 12,1 posto, dok je istovrsni omjer kod kredita stanovništvu ostao gotovo nepromijenjen (7,1 naspram 7,2 posto).

– Najvažnije je to što ne vidimo značajna pogoršanja u otplati stambenih kredita stanovništva. Problemi su zasad koncentrirani u dijelu gotovinskih nenamjenskih kredita, što znači da je kreditna sposobnost blago narušena kod kućanstava koja su se prije krize pretjerano zadužila radi potrošnje i zbog posljedica pandemije imaju smanjene prihode. Kod pravnih osoba ne možemo izdvojiti tip kredita ili djelatnost kod kojih su nastupili problemi jer tek s protekom vremena nakon moratorija i drugih mjera olakšanja otplata moći će se jasnije vidjeti kod kojih je klijenata problem bio samo prolazan, a kod kojih se pretvara u trajni problem s otplatom. Zbog toga i očekujemo pritisak na slabiji rezultat banaka kroz neko vrijeme, zaključuju u HUB-u.