Posljednjih nekoliko dana donijelo je toliko željeno snižavanje temperatura, ali i nešto oborine i predah od sušnog razdoblja. A suša je u sjevernoj Italiji već krajem lipnja dovela do izvanrednog stanja koje uključuje i redukcije vode.

Prije nekoliko dana i četiri primorske općine u Sloveniji su zbog suše krenule s mjerama iskapčanja tuševa na plažama, zabranom zalijevanja javnih površina, punjenja bazena i slično.

U ljetnim mjesecima pritisak na potrošnju u turističkim je destinacijama definitivno puno veći nego u ostatku godine s obzirom na to da neka mjesta i gradovi u to vrijeme imaju i po nekoliko puta više ljudi na svom području nego domicilnog stanovništva.

Ipak, u turističkom su sektoru, što zbog promjene klime koja će sa sobom u budućnosti nositi sigurno sve izraženije suše, što zbog toga što Hrvatska i po svom strateškom opredjeljenju ide u smjeru održivog turizma, počeli s ulaganjima u sustave štednje vode, struje, reciklažu i slično…

Tome će svakako pridonijeti i činjenica da je turističkim tvrtkama upravo za održivost, a što uključuje i štednju energenata, vode i korištenje alternativnih izvora energije, iz europskih fondova kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti na raspolaganju oko milijardu kuna, a za što natječaji kreću ujesen.

Tuševi na plažama

Što se tiče trenutačne situacije, u riječkom komunalnom poduzeću Vodovod i kanalizacija (ViK) kažu kako vode ima dovoljno te nema razloga za brigu, a i na otoku Krku za sada nema nikakvih poremećaja.

Krk je, naime, najveća kvarnerska turistička subregija na koju u prosjeku otpada trećina županijskog turističkog prometa što znači da je opterećenje mreže u sezoni poprilično.

Na pitanje kakva je trenutačna situacija s opskrbom, Neven Hržić, direktor otočnog Komunalnog društva Ponikve, kazao nam je kako trenutačno nije zabrinjavajuća.

– Trenutačno situacija nije zabrinjavajuća, ali ako se sušni period i visoke temperature nastave, u drugoj polovini kolovoza mogli bi imati poteškoća s vodoopskrbom.

Jasno, situacija se svakodnevno prati, te su trenutačne rezerve i potrošnja vode na razini koju inače dosežemo krajem mjeseca srpnja, kazao nam je Hržić.

Pojašnjavajući odakle se ustvari otok napaja vodom, odnosno odakle se može nadomjestiti eventualne manjkove, ukazao je kako je, osim vlastitih izvora vode, otok Krk cjevovodom povezan s vodoopskrbnim sustavom grada Rijeke.

Voda se iz ViK Rijeka preuzima u periodu od 15. lipnja do 15. rujna, a po potrebi može i duže, što na godišnjoj razini iznosi do 15 posto ukupne potrošnje vode na otoku.

– Problem je što su količine koje možemo preuzeti ograničene tehničkim karakteristikama sustava te se vodom iz Rijeke može opskrbiti samo dio potrošača na otoku.

A ako bismo došli u situaciju da moramo uvoditi restrikcije, bilo bi slično kao i u Sloveniji, zatvarali bi se tuševi na plažama, ograničilo navodnjavanje javnih površina i slično, pojasnio je direktor krčkog Komunalnog poduzeća.

Ulaganje u sustav

Provjerili smo i kako se novim vremenima prilagođavaju sami turistički subjekti. Milena Dunato-Dombaj, direktorica kampa Glavotok na Krku, kazala je kako im je u planu ulaganje u sustav reciklaže vode i navodnjavanja, a što je, međutim, s obzirom na dosta veliko ulaganje, pandemija malo odgodila.

Štednju vode se realizira na način da se educira goste i ukazuje im da se vodu ne razbacuje, a i gosti koji dolaze u kamp u pravilu su ekološki dosta osviješteni u tom pogledu.

– Tu je i edukacija naših djelatnika i slično. Što se tiče ulaganja u održivost, u planu je novi kanalizacijski sustav koji će uključivati, dakle, i korištenje dobivene vode za navodnjavanje.

Usto nabavljamo električna vozila, upravo smo uplatili električni kamiončić za vožnju po kampu, radili smo dosta na digitalizaciji i ostalo.

Bez obzira na to što su bile teške godine, uspjeli smo ulagati i gosti su to prepoznali, istakla je Dunato-Dombaj dodajući i kako su ovogodišnjom sezonom jako zadovoljni s obzirom na to da su rezultati trenutačno 9 posto bolji nego rekordne 2019.

U ovom kampu isto tako pripremaju dokumentaciju za proizvodnju struje iz solarnih panela i ove jeseni bi se već počelo s radovima.

Direktorica kampa je kazala kako se za sada planira do 70 kilovata snage, međutim, postupno će se snaga pojačavati kako budu imali uvjeta.

Valamar do 2025. godine planira dosegnuti ugljičnu neutralnost

Najveća turistička kompanija Valamar nedavno je objavila kako će nastaviti smanjivati emisije stakleničkih plinova, uz plan da do 2025. dosegne ugljičnu neutralnost u prvom i drugom opsegu.

Ciljevi uključuju proizvodnju 15 posto solarne električne energije i 100 posto električne energije iz obnovljivih izvora, zaštitu i upravljanje kvalitetom mora u svim Valamar destinacijama, ulaganja u bioraznolikost priobalja te zaštitu 80.000 stabala kao i stotine hektara zelenila oko Valamarovih objekata.

Ističe se i stopa recikliranja otpada veća od EU prosjeka, zatim niski intenzitet crpljenja vode koji je po osobi maksimalno snižen, te izbacivanje jednokratne plastike iz upotrebe.

– U ovom trenutku radimo na optimizaciji potrošnje vode prvenstveno kroz organizacijske mjere. Isto tako, sustavi za navodnjavanje su maksimalno reducirani te se svugdje gdje je to moguće koriste napredni sustavi za upravljanje navodnjavanjem, kazali su u Valamaru.

Inače, prema strategiji do 2025. Valamar planira zadržati intenzitet crpljenja vode ispod 0,55 metara kubičnih po zauzetoj sobi i usredotočiti se na korištenje pročišćenih otpadnih voda i optimizaciju potrošnje vode.

Lani im je ukupna potrošnja vode bila oko 1,2 milijuna metara kubičnih, dakle, manje nego 2019. kada je potrošnja vode dosegla oko 1,8 milijuna kubika. S time da je lani povećan udio reciklirane vode u ukupnoj potrošnji i to na nekih 3,5 posto.

A ove sezone otvara se Valamar Amicor Green Resort na Hvaru, prvo zeleno eko ljetovalište u Hrvatskoj.