Od kada je izbila plinska afera, u kojoj se zasad direktore s četvrte razine u Ini sumnjiči da su kompaniji nanijeli štetu od milijardu kuna, Vlada inzistira na tome da je nužno mijenjati način upravljanja Inom koji je, izmjenama ugovora o međusobnim odnosima dioničara, dogovorila Vlada Ive Sanadera još prije 13 godina.

Ugovor koji je »svezao ruke« Upravi kompanije i odlučivanje prebacio na Vijeće operativnih direktora, što hrvatsko zakonodavstvo ne poznaje, Hrvatska je pokušala proglasiti ništetnim na arbitraži u Švicarskoj, pa kasnije na tamošnjim sudovima, ali svi su pokušaji propali.

Nisu pomogle ni pravomoćne presude o tome da je taj ugovor posljedica koruptivnih radnji, za što su osuđeni Ivo Sanader i predstavnik MOL-a Zsolt Hernádi, pa je Vlada odlučila upravljanje Inom mijenjati kroz pregovore s MOL-om, a cilj je, kazao je jučer ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, »da se sustav upravljanja u Ini vrati u okvir Zakona o trgovačkim društvima, da Uprava donosi odluke, i da nakon toga odluke idu na Nadzorni odbor i da on daje ili uskraćuje suglasnost«.

Filipović kaže da će se raditi na tome da se preko izvršnih direktora više ne zaobilazi Uprava Ine.

Poštovati Zakon

No, od kada je objavljena pravomoćna presuda Vrhovnog suda (listopad 2021.), kojom je potvrđena presuda Sanaderu i Hernádiju, dio je pravnih stručnjaka sugerirao Vladi da na domaćim sudovima, odnosno trgovačkom sudu, pokrene postupke za dokazivanje ništetnosti ugovora.

Da Hrvatska nije osuđena samo na pregovore s MOL-om te da ima argumente za proglašavanje tog ugovora ništetnim, ovih je dana u intervjuu za Nacional poručio i predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić.

No, Vlada prema odgovorima koje smo dobili, na tu inicijativu nema namjeru tako postupiti.

Dobronić napominje da ugovor o upravljanju Inom nije sukladan Zakonu o trgovačkim društvima, da su hrvatskim članovima Ine oduzete ovlasti upravljanja kompanijom prema Zakonu o trgovačkim društvima.

– Od toga treba poći jer to od samog početka primjene tog Ugovora o upravljanju Inom nije bilo u redu. Bilo je protuzakonito. Time je dovedena u pitanje i zakonitost svih odluka u korporativnom upravljanju Inom, kao i posljedice koje su iz takvih odluka proizišle.

Samo na temelju toga, kao i činjenice da je presuda Ivi Sanaderu u Hrvatskoj pravomoćna, a ona dokazuje da je počinjeno koruptivno kazneno djelo, pravna je osnova po kojoj Vlada uvijek može tvrditi da je ugovor o upravljanju Inom ništetan i kao takav nikada nije ni postojao, navodi Dobronić.

Dodaje da iza toga slijedi zaključak da sve odluke Uprave Ine nisu bile zakonite, pa se na temelju toga može pristupiti analizi koliko su te odluke bile korisne, a koliko štetne za Hrvatsku.

– Na kraju treba podvući crtu i izračunati koliku štetu mađarska strana treba nadoknaditi Hrvatskoj. Od Trgovačkog suda se može tražiti da imenuje privremenu Upravu Ine koja će raditi sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Tako bi se napokon upravljanje Inom usuglasilo s odredbama ZTD-a, kaže predsjednik Vrhovnog suda.

Ništa od akcije

No, iz Vladinog komentara na Dobronićev prijedlog može se zaključiti da Vlada nema namjeru krenuti u tu akciju, a pri tome se poziva i na pravna mišljenja, o tome da se ti ugovori uopće ne mogu pobijati pred domaćim sudovima.

Kažu da su razmatrali pravne posljedice presuda domaćih sudova na posljednjoj sjednici u prošloj godini i da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja tom prilikom »Vladi podastrlo Informaciju o pravnim mehanizmima utvrđenja ništetnosti Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na Inu – Industriju nafte d.d. i Ugovora o plinskom poslovanju«.

Nakon toga su Ministarstvo zadužili da »radi utvrđenja ništetnosti spomenutih ugovora poduzme aktivnosti radi podnošenja revizije pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom protiv arbitražnog pravorijeka koji je 23. prosinca 2016. donio Arbitražni sud osnovan prema pravilima Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL).

– Vlada skreće pozornost da je prilikom donošenja gore spomenutih odluka Vlada osobito imala na umu stručna pravna mišljenja o pravnim sredstvima koja je potrebno upotrijebiti radi utvrđenja ništetnosti Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na Ina-Industriju nafte d.d. i Ugovora o plinskom poslovanju koje su Vladi, posredstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, dali Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i Katedra za međunarodno privatno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Tim mišljenjima isključena je mogućnost pokretanja postupaka radi utvrđenja ništetnosti dvaju ugovora pred bilo kojim drugim pravosudnim tijelima, uključujući i pred domaćim sudovima, poručuju iz Vlade.

Time zapravo tvrde da su i DORH i Pravni fakultet u Zagrebu mišljenja da se ugovor ništetnim ne može proglasiti na domaćim sudovima, iako je suprotan domaćem Zakonu o trgovačkim društvima.

Tko ima original

Pojašnjavaju da bi takvo postupanje bilo protivno odredbama originalnog ugovora iz 2003. godine, te izmjenama iz 2009. godine, ali i da bi imalo i obilježja nedosljednosti jer je Hrvatska 2014., suočena s prvom pravomoćnom presudom u istom predmetu, pokrenula arbitražni spor u Švicarskoj kako bi dokazala ništetnost.

Vlada je takva mišljenja pravnih stručnjaka prihvatila, ocjenjujući da bi drukčije postupanje sada bilo ne samo protuugovorno, nego bi pridonijelo i pravnoj nesigurnosti, pa je pokrenula novi revizijski postupak pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom.

Nedavno je i s tog suda država dobila odbijenicu. Sada se Vlada odlučila za pregovore s MOL-om, a imaju i protuprijedlog na Dobronićev savjet.

– Iako je stav Vlade da bi pokretanje pravosudnih postupaka pred nekim drugim tijelima bilo pravno neutemeljeno i suprotno mišljenjima najvećih autoriteta za međunarodno privatno pravo u našoj zemlji, svaka zainteresirana osoba, ako smatra da za to postoji pravni temelj u međunarodnom i domaćem pravu, sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima, može tražiti utvrđenje ništetnosti bilo kojeg ugovornog odnosa pred hrvatskim sudovima, poručuju iz Vlade, čime valjda sugeriraju Dobroniću da i on to može učiniti.

Mali problem je samo što svaka osoba u Hrvatskoj nema originalni ugovor s MOL-om iz 2003. godine, kao ni njegove izmjene iz 2009. godine, da bi se mogla pozivati na to što u njima nije u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima.

Vlada nije baš oduševljena

Vladi se očito nije svidio Dobronićev istup, što se može zaključiti iz njihove opaske u kojoj se uopće čude da je odlučio sugerirati to kako bi jedna strana u sporu trebala postupati.

– Iako je krajnje neobično da predstavnici sudbene vlasti sugeriraju jednoj od potencijalnih strana u sudskom postupku određeno postupanje ili nepostupanje, a s obzirom na to da bi oni u krajnjoj liniji mogli biti pozvani odlučivati u takvom predmetu, Vlada cijeni činjenicu da je tematika promjene postojećeg modela korporativnog upravljanja Inom tematika o kojoj postoji najširi politički i društveni konsenzus, poručuju iz Banskih dvora.