
Foto REUTERS
Kanal se kopao od 1859. do 1869. godine kao ambiciozan projekt spajanja Sredozemlja s Crvenim morem, koji će drastično skratiti put trgovačkim brodovima od Europe do Azije
ISMAILIJA – Otkako je prije 150 godina otvoren raskošnom ceremonijom, Sueski kanal postao je jedan od najvažnijih morskih puteva na svijetu. No godišnjica njegovog otvaranja u Egiptu će proći diskretno.
Kanal se kopao od 1859. do 1869. godine kao ambiciozan projekt spajanja Sredozemlja s Crvenim morem, koji će drastično skratiti put trgovačkim brodovima od Europe do Azije.
Sueski kanal »nije pravo jedne nacije«, kazao je Ferdinand de Lesseps, francuski diplomat kojemu pripadaju zasluge za osmišljavanje projekta, nadahnutog snovima faraona koji su htjeli prokopati takav kanal četiri tisuće godina prije.
»Svoje rođenje duguje, i pripada, ambicijama čovječanstva«, rekao je Francuz u govoru 1864. godine.
Na izgradnji kanala radilo je milijun Egipćana, pokazuju službeni podaci. Pritom su im pomagale deve i mazge. Tijekom gradnje preminulo je nekoliko desetaka tisuća ljudi, tvrde stručnjaci.
Egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser, veliki zagovornik arapskog jedinstva, u srpnju 1956. usprotivio se britanskim i francuskim interesima i nacionalizirao tvrtku koja je upravljala kanalom.
Odlukom je Naser jako dobio na popularnosti u domovini, ali i izazvao međunarodnu krizu.
Rekordan promet
Danas vitalnim morskim putem upravlja Uprava Sueskog kanala (SCA). Prije četiri godine kanal je proširen kako bi mogao poslužiti i modernim, većim plovilima. Prolaz je postao iznimno važan za egipatsko gospodarstvo, a njime prolazi 10 posto svjetske pomorske trgovine.
No regija je i dalje nestabilna. Kanal danas štiti egipatska vojska koja se nosi s dugotrajnom pobunom na sjevernom Sinaju.
Uprava se od tada hvali novim prometnim rekordima i ističe da je novi krak omogućio prolazak većih konvoja i skratio vrijeme puta.
U kolovozu je pao rekord. U jednom danu kanalom je prošao 81 brod s ukupno 6,1 milijuna tona tereta, objavila je Uprava.
Egipat planira da taj iznos 2023. naraste na 13,2 milijardi dolara.
»Škakljiva« obljetnica
Analitičar Arnaur Ramiere de Fortanier vjeruje kako je godišnjica »malo škakljiva«.
»Godine 1956. su stvari otišle u krivom smjeru«, smatra Fortanier i dodaje kako je svim bivšim vlasnicima kanala Sueska kriza bila »katastrofa« s kojom se nijedna uključena strana nije dobro nosila.
U Egiptu i Francuskoj su u povodu obljetnice tiskane poštanske marke sa slikama De Lessepsa, a Egipat trenutno gradi i muzej posvećen kanalu u gradu Ismailiji, na lokaciji tvrtke koja je prvotno upravljala prolazom, no još uvijek se ne zna kad će biti dovršen.