Cijene stambenih objekata u Hrvatskoj u prvom su tromjesečju ove godine u prosjeku porasle za 1,7 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini rast cijena iznosio 9,1 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Tako se u Hrvatskoj nastavio relativno snažan rast cijena nekretnina i u 2024., unatoč činjenici da je smanjen broj kupoprodaja, uslijed smanjene domaće, ali i inozemne potražnje.

Podsjetimo, u četvrtom kvartalu prošle godine, znači kvartal ranije, rast cijena nekretnina u Hrvatskoj iznosio je 9,5 posto na godišnjoj razini, što je predstavljalo usporavanje, s obzirom na to da su u ranijim kvartalima cijene rasle i po dvoznamenkastim stopama.

Smanjena potražnja

Prati se stoga hoće li taj rast cijena nadalje usporavati, stagnirati ili možda i pasti. No, čini se da se rast prelio i u ovu godinu, čime Hrvatska nastavlja odskakati od prosjeka eurozone, gdje su primjerice u posljednjem tromjesečju 2023. cijene nekretnina na godišnjem nivou ipak pale, iako za svega 1,1 posto.

Kako se može dalje iščitati iz izvješća DZS-a, novi stambeni objekti, odnosno novogradnje, u prvom tromjesečju ove godine poskupjeli su u prosjeku za 3,3 posto u odnosu na zadnji kvartal prošle godine.

U odnosu pak na prvo tromjesečje 2023., cijene novogradnji ojačale su za 6,2 posto. Cijene postojećih stambenih objekata, više su za 1,4 posto na kvartalnoj, a 9,5 posto na godišnjoj razini.

Gledano po regijama, cijene stambenih objekata u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na zadnji kvartal prošle u prosjeku su za Grad Zagreb više za 1,8 posto, za Jadran 1,4 posto, dok su za ostala područja više za 2,2 posto.

I na godišnjoj su razini cijene stambenih objekata u Zagrebu porasle, u prosjeku za 8,8 posto. Na Jadranu je rast iznosio 8,9 posto, a na ostalim područjima 10,8 posto, pokazuju statistički podaci. Dakle, rast cijena nekretnina u Hrvatskoj se nastavlja, unatoč usporavanju tržišta, te smanjenoj, ali očito ipak stabilnoj potražnji.

Unazad desetak godina cijene »kvadrata« su se udvostručile. S rastom cijena nekretnina, pada i njihova priuštivost, unatoč rastu plaća.

Kamatne stope su na vrhuncu što znači da se njihov efekt na prodaju stambenih kredita već trebao osjetiti, no stambeni krediti, prema podacima HNB-a, također bilježe solidnu potražnju, unatoč činjenici da je ovo proljeće izostao i APN. Učinak APN-a čini se i nije toliki, ako se rast cijena nastavio i bez ove državne poticajne mjere, koja je nažalost poticala samo potražnju, ne i ponudu.

Slaba priuštivost

Prema dakle stupnju priuštivosti nekretnina Hrvatska je na dnu EU-a, što je navelo institucije poput MMF-a i Europske komisije da se pozabave tim pitanjem i apeliraju neizravno na Vladu da je vrijeme da se nešto učini, ali ne više na način kako se radilo do sada.

Očekuje se predstavljanje Vladine stambene strategije, koja naglasak stavlja, bar prema dosadašnjim istupima ministra Branka Bačića, na korištenje nenastanjenih nekretnina »u kojima se brojilo za struju nije ni pomaklo«, kako je svojevremeno opisao Bačić.

No, razmišlja se tek o subvencioniranju razlike između tržišne i socijalne cijene najma, pa su analitičari skeptični da će i to dati neke rezultate. Hrvatsko gospodarstvo temelji se na rentanju, a posebno cijene diže kratkoročni najam, koji pojedine jedinice lokalne samouprave stoga nastoje ograničiti.

Kako veliki broj građana živi upravo od toga, to izaziva polemike i postaje vruće političko pitanje. Ako se još uvede i porez na nekretnine, a za što isto »navija« MMF, za očekivati je da će se veliki broj građana, posebice starije dobi, koji živi u nekretninama koje mora održavati od oskudnih primanja, početi rješavati tih nekretnina, što će povećati ponudu, ali i rizik siromaštva tih ljudi, uz redistribuciju imovine prema onima s višim dohocima koji će to moći financirati.

Neki lucidno upozoravaju da je u tom slučaju moguća i dodatna rasprodaja nekretnina nerezidentima, koji i dalje imaju daleko veće dohotke od hrvatskih građana, čime konstantno vrše pritisak na domaće cijene, pa i cijene nekretnina.

Veliki broj kućanstava u Hrvatskoj tradicijski posjeduje nekretnine, pa ih rast njihovih cijena čini bogatijima »na papiru«. No, pitanje je tekućih dohodaka, pa svaka mjera koja se provede mora zaista biti duboko promišljena jer bi mogla napraviti dodatni kaos.