Dolazak Donalda Trumpa na vlast zasigurno će utjecati na svjetsku ekonomiju jer se očekuje zaoštravanje američke protekcionističke ekonomske politike, što se već moglo vidjeti u njegovom predizbornom obećanju o uvođenju carina na uvoz europskih i kineskih električnih automobila.

Također, Trump će nastaviti sa svojom ekonomskom politikom iz prvog mandata koja uključuje općenito snižavanje poreza, ukidanje poreza na socijalno osiguranje i smanjenje poreza na dobit, uz najavu uvođenja carina od barem 10 posto na većinu uvezene robe (prosječna stopa je trenutno oko dva posto) kako bi se smanjio vanjskotrgovinski deficit SAD-a.

Iako je ta najava već izazvala zabrinutost europskih čelnika, prije svega njemačkih i francuskih, koji strahuju od moguće recesije u Europi, ekonomski analitičar dr. Petar Vušković smatra da do toga ipak neće doći jer čak i političke odluke, kaže, nekada ne koreliraju s onim ekonomskim jer je ponekad teško razlikovati političke komentare da se kupe izbori od onih stvarnih političkih odluka.

Zakonitosti ekonomije

– Primjerice, Donaldu Trumpu je sponzor Elon Musk. Dodatan rast carina na kineska električna vozila u SAD-u ne bi prošao upravo jer Elon Musk ima tvornicu Tesle u Šangaju. Politika je nekada apsurdna, ekonomija sa svojim zakonitostima je ispravlja, podsjeća Vušković.

Trump je tijekom kampanje obećavao da će američkim tvrtkama koje vrate proizvodnju u SAD smanjiti porez zbog čega je na svoju stranu i pridobio Elona Muska, koji se zalaže za snižavanje poreza na dobit.

Snižavanje poreza Trump će nastojati nadomjestiti uvođenjem carina, za određene automobile i do 200 posto, što je protumačeno kao povratak politike protekcionizma, zbog čega se svjetska trgovina pribojava mogućeg zatvaranja američkog gospodarstva, što bi usporilo globalni ekonomski rast.

Vušković napominje da ono što Europa pa ni Južna Koreja ili Japan ne žele, to je udaljavanje američke ekonomije od njihovih tržišta.

No podsjeća da globalizacija kakvu poznajemo lagano nestaje. Stvaraju se koncentrični ekonomski trgovinski krugovi – imamo tržište EU-a, Sjevernu Ameriku, Južnu Ameriku, Aziju s Rusijom, kaže Vušković, a Trumpove protekcionističke najave samo idu u prilog tome.

– Svatko nastoji zaštiti svoju ekonomiju, međutim niti jedna država nije samodostatna. Mislim da svijet traži neki novi ekonomski oblik. To dovodi do tržišnih hibrida kao što je Kina, s jedne strane zatvorena ekonomija, a s druge strane njezini radnici u okviru državnih poduzeća grade po cijelom svijetu, navodi Vušković.

Unatoč najavama protekcionizma, činjenica je da je Trumpov izbor donio optimizam na tržište, navodi Vušković. »Dow Jones indeks njujorške burze je skočio za 3,57 posto, na 43.729 bodova, dok je S&P 500 porastao 2,53 posto.

Američki dolar nakon Trumpove pobjede je ojačao u odnosu na gotovo sve valute, pa čak i na euro. Blago su porasle i cijene nafte. Tu najbolje vidimo utjecaj politike na ekonomiju«, tvrdi Vušković i dodaje da je čak i Trumpova najava deregulacije i liberalizacije tržišta kriptovaluta utjecala na rast cijena kriptovaluta.

Iako ne vjeruje da će SAD istupiti iz NATO-a jer bi to, kaže, izazvalo ratove, Vušković skreće pozornost na činjenicu da je pretpostavka kapitala, investicija i ekonomije »mir i samo mir«.

– Druga pretpostavka je ukidanje carinskih barijera. Mi najbolje znamo što to znači. Sjetimo se gdje smo bili prije srpnja 2023. godine, podsjetio je Vušković.

Prijeteći pad izvoza

Hoće li Američko uvođenje carina na robu iz uvoza, odnosno protekcionizam, izazvati trgovinske ratove, ostaje za vidjeti, no STA institut u posljednjoj analizi upozorava da će dovesti do pada izvoza u SAD, ali i Kinu.

Njemački izvoznici, za koje je SAD najveće izvozno tržište, morat će se suočiti s ogromnim gubicima ako Trump ispuni obećanja iz kampanje o carinama od 20 posto na uvoz od svih trgovinskih partnera i carinama od 60 posto na uvoz iz Kine.

Prema procjeni njemačkog Instituta za gospodarska istraživanja Ifo, takve bi mjere samo u Njemačkoj izazvale 33 milijarde eura gospodarske štete. Njemački izvoz u SAD mogao bi se smanjiti za oko 15 posto, a izvoz u Kinu također za oko 10 posto, zbog neizravnih učinaka pada trgovinske razmjene između SAD-a i Kine.

Tvrtke iz cijele Europke unije prošle su godine u SAD izvezle robe u vrijednosti od 502,3 milijarde eura, a uvezle 346,5 milijardi eura. EU je tako u robnoj razmjeni s SAD-om zabilježio suficit od 155,8 milijardi eura.

Konačno, osim što je izbore dijelom dobio obećanjem da će zaustaviti rat u Ukrajini, Trump je birače pridobio i obećanjem da će okončati inflaciju, koja je »pokopala« demokrate u predizbornoj kampanji. Naime, tijekom Bidenovog mandata kamate na stambene kredite su se udvostručile kao i cijene najma stanova.