ZAGREB – Nije upitno globalno usporavanje gospodarske aktivnosti, pa to onda vrijedi i za Hrvatsku, međutim, to još uvijek nije recesija u pravom smislu riječi, pa čak ni stagflacija, bez obzira na visoku inflaciju.

Naime, rast od 0,7 do 1 posto, ili pak 1,5 posto, u uvjetima dok se ne smanjuje zaposlenost, odnosno nema rizika nezaposlenosti, nije recesija u pravom smislu riječi, rekla je Marijana Ivanov, profesorica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta na okruglom stolu o promjenama u gospodarstvu u 2023., u organizaciji tjednika Lider.

Ivanov dakle ne očekuje recesiju ni u 2023. Kaže da je gospodarstvo ove godine ostvarilo visok rast i takve brojke naprosto neće biti moguće dostići sljedeće godine, što u matematičkom smislu znači niže stope rasta, ali i dalje postojanu zaposlenost, prihode građana i izgledni i rast plaća, iz razloga što i privatni i javni sektor imaju pritisak na rast plaća zbog inflacije.

Porez – loša poruka

– Tako da i raspoloživi dohodak stanovništva u toj mjeri neće biti smanjen utjecajem inflacije. Za sljedeću godinu izgledan je pad izvoza, uz istodobno ne toliki pad uvoza, što znači da će nam se trgovinski deficit u robnom izvozu produbiti. Izgledno je i usporavanje rasta investicija, uključujući čak i one koje su financirane preko EU projekata, i to bi mogao biti jedan od faktora niže stope rasta sljedeće godine, te relativno slab, skroman rast osobne potrošnje zbog smanjenog raspoloživog dohotka, koji čak ni rast plaća neće nadomjestiti jer inflacija nema izgleda da se smanji na normalne razine tako skoro.

Marijana Ivanov / Foto: J. MIŠKOVIĆ

Štoviše, i sljedeće godine se može očekivati visoka inflacija, viša od uobičajene. Hoće li ona biti 5 ili 6 posto, u svakom slučaju bit će daleko viša od onog što se smatra normalnim, oko 2 posto, kaže Ivanov, koja se osvrnula i na porez na ekstraprofit.

Kaže da taj porez najbolje da se ne uvede, odnosno bilo bi najbolje da se od njega odustane, jer će sam njegov fiskalni učinak biti mali, a poruka koja se njime šalje jako je loša.

– Opteretit će se jedan uski krug poduzetnika, a među njima su i prerađivači i izvoznici, dok istovremeno takav porez konkretno na svoju prerađivačku industriju neće nametnuti ostale države. Poslat ćemo njime jako lošu poruku potencijalnim investitorima, ostaviti lošu sliku da je porezna politika nepredvidiva, a uvjeti ulaganja nesigurni, kaže Ivanov.

Ako se već uvodi, onda, dodaje, u porezni zakon treba ugraditi izuzeća, i to za rast prihoda koji je rezultat ranije provedenih ulaganja, te rast prihoda koji je posljedica poboljšanja situacije na globalnom financijskom tržištu roba i usluga.

– Ako je to pak porezno komplicirano, onda barem da se vrati zaštitna kamata kojom bi se 5 posto vrijednosti ukupnog kapitala priznavalo kao odbitak pri utvrđivanju porezne osnovice, jer je i vlastiti kapital obezvrijeđen inflacijom. Na taj način bi se sačuvala barem realna vrijednost kapitala i zadržana dobit koja se u narednom razdoblju može investirati. Uglavnom, ovaj će porez, ako se uvede, za državu značiti mali iznos prihoda, a u svakom slučaju pokazuje povratak egalitarnog sindroma u Hrvatskoj gdje se na profit, kapital, produktivnost i efikasnost u cilju povećanja dobiti gleda kao na nešto loše. Javnost je možda sretna što će dodatni porez platiti ekonomski snažniji, posebno banke i energetske kompanije, međutim, dugoročno je, za ekonomiju u cjelini i standard građana, to izuzetno loš potez, zaključila je Ivanov.

Nedostatak radnika

Direktor i vlasnik riječke Alarm automatike Boris Popović rekao je da oni na sreću nisu ušli među kompanije koje će plaćati dodatni porez.

Kaže i da je teško predviđati išta za iduću godinu, njegova tvrtka konkretno očekuje rast prihoda od 20 posto, a najveći problem im je nedostatak radne snage. Problem je, kaže, i pritisak na rast plaća.

Boris Popović / Foto Sergej Drechsler

– Opasno je ako je rast plaća veći od produktivnosti jer tako pada profitabilnost, a kad nema profita, nema ni ulaganja. Mi imamo veliki pritisak na rast plaća, a ne možemo naći ljude. To da nema ljudi je opći problem, a iz STEM sektora pogotovo ih nema. Informatičari su danas u poziciji da mogu tražiti bilo kakvu plaću i moraš je dati jer jednostavno nemaš izbora, kaže Popović.

Zdravko Zrinušić, državni tajnik u Ministarstvu financija, rekao je da je smisao ovog poreza solidarnost, porez je jednokratan, odnosi se na ovu godinu i onda gotovo, te je podsjetio na izdašni državni paket pomoći u krizi koji su mnogi koristili i bez kojeg ni neki prihodi ne bi bili koliki jesu.