Nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump svojom najavom uvođenja visokih carina za proizvode iz inozemstva potresao svjetska tržišta, što je prouzročilo pad burzi i rast cijena nekih dobara, brojne su države s različitih meridijana zaprijetile uzvratnim mjerama i započinjanjem trgovinskog rata.

U Europi je Trumpova objava snažno odjeknula, a zasigurno ni hrvatskim tvrtkama koje značajnije izvoze u SAD neće biti lako pogode li ih najavljene američke carine od 20 posto, a koje bi trebale stupiti na snagu 9. travnja.

Ograničen učinak

Kao sektori koji bi se najviše mogli naći na udaru spominju se obrambena industrija, ICT i proizvodnja lijekova. Upravo na temu uvođenja carina SAD-a na proizvode iz EU-a se oglasio predsjednik Udruge HUP-ICT Hrvoje Josip Balen, priopćivši kako su i neki domaći ekonomski analitičari istaknuli da tekući račun bilance plaćanja između EU-a i SAD-a pokazuje uravnoteženost tijekom posljednjih nekoliko godina, a nikako lošiju poziciju SAD-a u odnosu na EU, kako ističe Trump.

– No, ta uravnoteženost sada je ozbiljno nagrižena. Nove američke carine najviše će pogoditi trgovinu robom, odnosno proizvodima, dok prema našim kontaktima s veleposlanstvom SAD-a, usluge zasad ostaju izvan tog udara.

S obzirom na to da hrvatski ICT sektor još uvijek značajno izvozi softverske usluge, direktni učinak ovih mjera na naš izvoz u SAD bit će ograničen. Međutim, posredni utjecaj svakako može biti značajan.

Domaći ICT sektor u velikoj se mjeri oslanja na uvoz tehnoloških komponenti, poslužitelji, mrežna oprema, računalni sklopovi, ali i korištenje usluga platformi tehnoloških kompanija poput Amazona, Googlea ili Mete, čija sjedišta su u značajnom postotku u SAD-u.

Ako dođe do poremećaja u globalnim lancima opskrbe i povećanja cijena, to može utjecati na marže i investicije u tehnološku infrastrukturu, kaže Balen.

Dodaje da je svijet u ekonomskom smislu već duboko globaliziran te da i mnoge američke IT kompanije imaju razvojne centre u Europi, uključujući Hrvatsku. Ako se trgovinski odnosi između EU-a i SAD-a pogoršaju, neke tvrtke mogle bi revidirati strategije poslovanja i alokaciju resursa.

– To nikako nije dobro za daljnji rast i razvoj ne samo IT sektora, nego i svih industrija koje su na njega naslonjene, naglasio je Balen, dodajući da postoji i dodatna bojazan u vidu utjecaja na svakodnevne poslovne procese u segmentu korištenja usluga tehnoloških kompanija.

Pogođeni proizvodi

Iako carine koje uvodi Trump za sada ne pogađaju usluge, već uglavnom fizičke proizvode, on ističe kako se nadaju da se opseg neće niti proširiti jer bi efekti »tarifa« i »kontratarifa« mogli značajno podići cijene digitalizacije i usporiti tehnološku konkurentnost kompanija u odnosu na Aziju, i to s obje strane Atlantika.

– Dugoročno, rastuća trgovinska napetost može smanjiti potrošnju i marketinške budžete, što će dodatno utjecati na aspekt oglašavanja i ulaganja u marketinške aktivnosti. Time bi se otvorila i zanimljiva fronta EU-a prema nekim drugim platformama, kao što je TikTok, koja će nam možda postati unosnija i prihvatljivija za oglašavanje, a čime američke tvrtke mogu izgubiti velik dio korisnika, zaključuje Balen.

Kada je riječ o izvozu oružja iz Hrvatske u SAD, kontaktirali smo Gorana Basarca, predsjednika Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambenih industrija.

Kaže da Agencija Alan, čiji je predsjednik uprave, u zadnje vrijeme nije imala veći izvoz i ugovore sa SAD-om te da ne može reći da će jako osjetiti utjecaj njihovih carina.

Ističe kako je takav slučaj s najvećim dijelom industrije tog klastera, no dodaje i kako o tome zasigurno mogu više reći kolege iz najvećeg domaćeg proizvođača tog klastera – eminentne hrvatske tvrtke HS Produkt, čiji je najveći udio prodaje upravo u SAD-u, putem tamošnjeg ovlaštenog distributera.

Njihovo bi mišljenje tu bilo najrealnije saslušati, kaže. Riječ je o jednom od najvećih proizvođača pištolja na svijetu.

– Ostatak hrvatske obrambene industrije nije previše poslovao sa SAD-om, nešto je kaciga tamo izvozio još Šestan-Busch, kaže Basarac.

Kontaktirali smo i s direktorom karlovačkog HS Produkta koji proizvodi pištolje i puške, Željkom Pavlinom. On kaže da sve ovisi o nizu faktora i sada je doista teško procijeniti kako će se sve rasplesti.

Potvrđuje kako im to potencijalno može predstavljati veliku poteškoću, a kolika će ona u stvarnosti biti – vidjet će. Dodaje da se još ne može govoriti o konkretnim brojkama, s tim da se uvođenje određenih carina očekivalo – no ne tako visokih.

– Čekamo koliko će točno biti te carine pa ćemo onda gledati što i kako s tim, ističe, podsjećajući kako HS Produkt radi i za druga tržišta, a imaju i neka nova.

Naravno da uvijek postoji i nada da će ta proizvodnja biti izuzeta od toga jer Hrvatska, kao i mnogi u EU-u, iz SAD-a naručuje dosta vrijednog oružja.

Partner HS Produkta u SAD-u poznati je proizvođač »Springfield Armory«, koji ima dobre odnose s republikanskom strankom, pa i tu postoji neka nada.

Proizvođači lijekova

Najveći dio, 40 posto, hrvatskog izvoza u SAD čine farmaceutski proizvodi, koji su privremeno izuzeti iz carinskih mjera jer su prepoznati kao proizvodi od ključnog značaja za gospodarstvo SAD-a.

Iz HUP-ove Udruge proizvođača lijekova kažu da prema njihovoj proceduri najprije moraju konzultirati svoje članice da bi nešto komentirali, tim više što je zasad riječ samo o najavama carina, za koje još do kraja nije sigurno kako će do kraja izgledati i na koga će se sve odnositi.

Čelnica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva kaže da carine predstavljaju značajan rizik za svjetske izglede u vrijeme usporenog rasta te je pozvala SAD da ublaži trgovinske tenzije s partnerima i time umanji neizvjesnost.

Da promjena još može biti, svjedoči sam Trump koji je novinarima kazao da carine SAD-u daju »veću snagu u pregovorima«. U međuvremenu diljem svijeta padaju dionice i cijene nafte, kao i vrijednost američkog dolara.

Analitičari upozoravaju da bi carine mogle ugroziti potražnju, uznemiriti opskrbne lance i naštetiti prihodima korporacija. Američke tvrtke sa značajnom prekomorskom proizvodnjom najteže su pogođene. Nike je izgubio 14, a Apple 9 posto vrijednosti.

Kritike diljem svijeta

Kritike Trumpovih carina čuju se diljem svijeta, ali i u SAD-u.

– Plan carina ne čini se dobro osmišljenim. Trgovinski pregovori su visoko tehnička disciplina, a mi smatramo da ovi prijedlozi ne pružaju ozbiljan temelj za pregovore s bilo kojom zemljom, kaže James Lucier, jedan od osnivača investicijske tvrtke Capital Alpha.

Ekonomisti upozoravaju da bi carine mogle povisiti inflaciju, povećati rizik od recesije u SAD-u i za nekoliko tisuća dolara povisiti životne troškove američkih stanovnika. Kao i otuđiti njihove saveznike.

Mjere koje je Trump najavio pokrenule su pad svjetskih financijskih tržišta i naišle na osude drugih svjetskih čelnika koji govore o kraju nekoliko desetljeća duge liberalizacije trgovine, predvođene upravo SAD-om.

U Japanu, jednom od najvećih trgovinskih partnera SAD-a, premijer Shigeru Ishiba rekao je da su carine stvorile »nacionalnu krizu«. Dionice na tokijskoj burzi u petak su se kretale prema najgorem danu poslovanja u nekoliko godina.

Investicijska banka JP Morgan ustvrdila je kako sada postoji 60 posto šansi da će svjetska ekonomija do kraja godine ući u recesiju, a iz Bijele kuće stižu disonantni tonovi o tome hoće li carine biti trajne ili su samo taktika za dobivanje ustupaka. Carine koje su najavili najviše su u proteklih stotinjak godina.

Kina najavila dodatne sankcije

Kina je najavila uvođenje dodatnih sankcija SAD-u od 34 posto, u odgovoru na »Trumpove carine«, a stupit će na snagu 10. travnja. Slijedi i kontrola izvoza u SAD dijela rijetkih minerala, uključujući samarij, gadolinij, terbij, disprozij, lutecij, skandij i itrij.

Ta mjera stupila je na snagu u petak, a svrha je bolja zaštita nacionalne sigurnosti i interesa te ispunjavanje međunarodnih obaveza poput neproliferacije, ističe ministarstvo trgovine. Dodali su još 11 entiteta na listu »nepouzdanih« koja Pekingu omogućava izricanje sankcija.