ZAGREB – Ruski napad na Ukrajinu izazvao je težak potres na svjetskim burzama, a cijene nafte i plina uzletjele su u nebo zbog straha da će rat izazvati prekid ili poremećaje u opskrbi Europe energijom. Nafta na londonskoj burzi jučer je poskupjela više od osam posto, dosegnuvši u jednom trenutku rekordnih 105 dolara po barelu. Istodobno cijena plina na europskom tržištu za pola dana skočila je više od 40 posto i sada je šest puta veća nego lani u proljeće.

Europska unija najviše strahuje od nestašice plina jer oko 40 posto svojih potreba za tim energentom zadovoljava iz Rusije, kroz tri glavna plinovoda. Do najgoreg energetskog udara na Europu moglo bi doći ako Rusija zatvori plinske slavine, ili ako Europa obustavi uvoz tog energenta kao kaznu za to što je Moskva napala Ukrajinu.

Sjeverni tok 2

Ipak, strahovi o prekidu opskrbe Europe ruskim plinom zasad su neutemeljeni, jer je ruski Gazprom jučer najavio nastavak isporuka plina u količinama koje su već ranije ugovorene, čak i kroz plinovod koji prolazi Ukrajinom. S druge strane, iako je Europska unija najavila pooštravanje sankcija prema Rusiji, mediji su jučer javili da članice EU-a u svojoj »košari kazni« nemaju pripremljene i energetske sankcije, što znači da ne žele stvoriti prepreke za uvoz ruskog plina.

Istina, američki državni tajnik Anthony Blinken je najavio da će Washington u suradnji s Berlinom blokirati plinovod Sjeverni tok 2 koji prolazi baltičkim morem od ruske do njemačke obale. Međutim, analitičari kažu da takva kazna ne može imati posljedica na trenutačno stanje u opskrbi, jer taj dodatni plinovod ionako nije pušten u pogon.

Ukratko, ni Moskvi, ni Bruxellesu nije u interesu prekid isporuke ruskog plina u Europu, jer bi to izazvalo goleme štete objema stranama, rekao je energetski stručnjak Igor Dekanić u nedavnom razgovoru za naš list. Europsko gospodarstvo i kućanstva pogodila bi nestašica goriva, a Rusija bi izgubila goleme proračunske prihode. Međutim, rat u Ukrajini svakako će izazvati poremećaje na tržištu te dodatno povisiti cijene ne samo plina, nego i nafte.

– Ako dođe do vojne eskalacije, doći će do daljnjeg poskupljenja energije, ali teško je očekivati da bi došlo do većih obustava isporuke, kazao je jučer Igor Dekanić. Dosadašnja iskustva svih ratova, prema njegovim riječima, pokazala su da sukobljene strane nikada nisu pogađale energetska postrojenja. I sada se može očekivati nešto slično. Teško je vjerovati da bi bilo koji načelnik glavnog stožera, osim u očaju, izdao naredbu za napad na neko takvo postrojenje, istaknuo je Dekanić na HRT-u.

Prema Dekanićevim riječima, u nekoliko energetskih kriza u proteklih pola stoljeća sukobljene strane su uvijek prijetile obustavom isporuke energije, ali u stvarnosti to se rijetko događalo – samo jednom, tijekom arapsko-izraelskog rata, kada su arapske zemlje 1973. uvele embargo na izvoz nafte. Taj energentski stručnjak ne očekuje prekid u opskrbi energenata, već mogućnost njihove manje količine na tržištu.

Neelastična roba

– Energija je vrlo neelastična roba, teško je možete brzo zamijeniti drugim izvorom, objašnjava Dekanić, podsjećajući da je Hrvatska na vrijeme završila LNG terminal i tako dobila dodatni izvor za opskrbu plinom. Najskuplja je energija ona koje nema, a potrošači su u krajnjoj liniji spremni platiti i više, i zato cijene energije postaju tako hirovite u slučaju geopolitičkih kriza, rekao je taj stručnjak.

Očito, treba očekivati nastavak rasta cijena nafte i plina, iako nitko pouzdano ne može znati kako će se one kretati. Bank of America je nedavno prognozirao da će cijene nafte uskoro desegnuti 120 dolara po barelu. Čak i ako nakon toga nafta pojeftini, njezina cijena ostat će iznad 100 dolara do kraja ove godine, zbog povećane potražnje u cijelom svijetu, procjenjuju američki analitičari. Brojni ekonomisti, međutim, smatraju da bi rastuće cijene energenata posvuda mogle otežati oporavak gospodarstva od pandemije, na što je jučer upozorio i Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja.

Vučić: Sigurnost zaposlenika JGL-a u Ukrajini najvažnija

Mislav Vučić, glavni izvršni direktor JGL-a, riječke farmaceutske kompanije kojoj ukrajinsko tržište predstavlja jedno od značajnijih s tržišnom prodajom od 13 milijuna eura u 2021. godini, kazao je jučer da su im zdravlje i sigurnost 60-ak zaposlenika u toj zemlji najvažniji.

– Za sada su oni svi zbrinuti i dobro su, no razumljivo je da je kod mnogih prisutan strah. I dalje se nadamo da će se pronaći neko diplomatsko rješenje i da će se taj sukob brzo završiti. Jasno je da situacija utječe na financijsko tržište, na kojem je pala vrijednost ruskog rublja, što smo i očekivali. No, kako smo pomno pratili razvoj događaja, to smo uzeli u obzir i kod planova aktivnosti za 2022. godinu. JGL je već doživio sličnu situaciju u 2014. i 2015. godini na tom tržištu, no danas smo puno pripremljeniji, istaknuo je Vučić.

Fortenova ne očekuje štete od sankcija

Fortenova grupa je jučer priopćila kako ne očekuje da će sadašnje i moguće nove sankcije Rusiji negativno utjecati na njezino svakodnevno poslovanje, budući da ruske banke u toj grupi nemaju većinska upravljačka i vlasnička prava – ona su ispod 50 posto. Drugi najveći dioničar kompanije su hrvatski vlasnici. »Fortenova grupa ima stabilnu kapitalnu strukturu, u kojoj financiranje predvode američki investitori HPS Investment Partners, te se ne očekuje utjecaj sankcija ni na redovito financiranje Fortenova grupe«, kažu u kompaniji.

Petrokemija zasad radi punom parom

Kutinska Petrokemija, kojoj je plin glavna sirovina za proizvodnju umjetnih gnojiva i koja troši 30 posto ukupnih količina tog energenta u Hrvatskoj, zasad radi punom parom. »Radimo normalno i imamo stabilnu opskrbu plinom, ali pozorno pratimo razvoj situacije«, kaže predsjednik uprave Petrokemije Davor Žmegač. Ova situacija sigurno će imati posljedica na gospodarstvo ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj Europi, gdje svi očekuju probleme u opskrbi i s cijenama, dodao je Žmegač.