Zbog srpanjskog usklađivanja mirovina umirovljenici mogu očekivati veće mirovine za kolovoz koje će im biti isplaćene u rujnu, no još se ne zna koliko će povećanje iznositi, s obzirom na to da se čekaju podaci Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj plaći i kretanju inflacije za lipanj, koje će objaviti u kolovozu, temeljem čega se onda izračunava indeksacija mirovina jer se mirovine usklađuju dvaput godišnje prema mjesečnim kretanjima cijena i prosječne plaće u proteklom polugodištu u odnosu na ono koje mu prethodi.

Preliminarni izračun

Prema dosad poznatim parametrima, usklađivanje mirovina bi od srpnja moglo donijeti oko sedam posto veće mirovine, a preliminarni izračun donio je stručnjak za mirovinski sustav Željko Šemper, prenosi mirovina.hr.

– Ovih dana Državni zavod za statistiku objavio je podatke o cijenama za svibanj i plaćama za travanj. Cijene, odnosno inflacija su u razdoblju siječanj – svibanj u odnosu na srpanj – studeni rasle 0,4 posto, dok su plaće »eksplodirale« zbog povećanja plaća državnih i javnih službi za čak 32 posto.

U razdoblju siječanj – travanj u odnosu na srpanj – listopad plaće su rasle za 10,2 posto pa prema još uvijek staroj formuli 70:30, usklađivanje mirovina u ovom trenutku bi iznosilo 7,26 posto, objavio je Šemper na svom Facebook profilu na Dan antifašističke borbe jer je svoje prijatelje, kako je napisao, želio dodatno oraspoložiti za praznik.

Tako će na prosječnu mirovinu od 534 eura, koliko dobiva nešto manje od milijun hrvatskih umirovljenika prema općim propisima, ne računajući isplate u inozemstvu, povećanje od oko sedam posto iznositi oko 37 eura.

Šemper informativne izračune radi uoči svakog službenog usklađivanja, uz minimalna odstupanja prema poznatim parametrima. Budući da su plaće rasle, za očekivati je bilo i da će rasti mirovine. Slično se dogodilo lani, također zbog rasta plaća, kada je srpanjsko usklađivanje umirovljenicima donijelo rekordno povećanje od 8,42 posto.

Premda ovo usklađivanje ne bi trebalo oboriti taj rekord, svakako je veće, kako u pravilu obično i jest, od siječanjskog usklađivanja koje je ove godine donijelo povećanje mirovina od 4,19 posto.

Indeks rasta

No, rast mirovina mogao bi biti i veći da je Vlada prema vlastitim obećanjima izmijenila zakon kojim bi se usklađivanje mirovina provodilo po povoljnijoj formuli, odnosno u omjeru 85:15, umjesto sadašnjih 70:30.

Tada bi povećanje mirovina prema Šemperovom izračunu iznosilo 8,73 posto jer se veći postotak uzima kod onog indeksa koji je više rastao, a u ovom slučaju, kao i u većini dosadašnjih usklađivanja, to su upravo plaće, a ne cijene. Poziva stoga Vladu da prihvati prijedlog Sindikata umirovljenika Hrvatske da se uvede omjer 100:0 u korist povoljnijeg indeksa rasta.

– Od 1. siječnja na usklađivanju mirovina od 4,19 posto prosječna mirovina od 513,57 eura povećana je za 21,52 eura. Prema omjeru 85:15 mirovine bi bile usklađene za 4,45 posto, što bi iznosilo povećanje za 22,85 eura ili više za »čak« 1,33 eura. Usklađivanje prema omjeru 100:0 bi 1. siječnja iznosilo 4,7 posto, što bi bilo više tek za 2,62 eura, izračunao je ranije Šemper.

Iako je zbog rasta mirovina nakratko porastao njezin udio u prosječnoj plaći na 46,3 posto, što je najveći udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći u zadnjih osam godina, zbog snažnog rasta plaća izazvanog reformom koeficijenata i plaća u javnom sektoru, udio prosječne mirovine ponovo je pao, na 43,7 posto.

No, prosječnu mirovinu od 534 eura ne prima čak 60 posto umirovljenika, a svaki četvrti umirovljenik u Hrvatskoj preživljava s najnižom mirovinom od 365 eura. Nakon osjetnog rasta plaća, udio najniže mirovine u prosječnoj plaći iznosi tek 27,6 posto.

Požurnica ministru rada

Sindikat umirovljenika poslao je ministru rada i mirovinskog sustava Marinu Piletiću već drugu požurnicu tražeći termin za uručenje 34.000 potpisa peticije »Veće mirovine odmah«.

Također podsjećaju ministra da od studenog prošle godine nije održana sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike, kada je dogovoreno uvođenje trajnog dodatka, tzv. 13. mirovine, nova formula usklađivanja te ukidanje alimentacije za djedove i bake, no ništa od toga još nije provedeno.

Podsjećaju na zahtjev iz peticije za povrat duga od 10,5 posto za sve one koji su umirovljeni nakon 1. siječnja 1999. godine i ukidanje penalizacije pri ispunjavanju uvjeta za starosnu mirovinu. Također, iz SUH-a traže i da se svim umirovljenim majkama omogući dodatnih 12 mjeseci staža po djetetu, neovisno kada su umirovljene.