ANALIZA HUP-a

Statistika sugerira da je Hrvatska po standardu prestigla Portugal i Latviju. Po rastu plaća prednjači u regiji

Dražen Katalinić

Arhiva NL

Arhiva NL

Rekordno povećanje mase plaća i neto plaća zaposlenih u općoj državi, nažalost nije povezano s reformom javne uprave



Hrvatska je po medijalnom dohotku prema paritetu kupovne moći od 13.438 eura po stanovniku u prošloj godini prestigla Portugal i Latviju, a ovogodišnji snažan rast plaća nagovještava da ćemo preteći i Litvu te da će se jaz između realnog medijalnog dohotka Hrvatske i EU-a smanjiti na oko 30 posto, dok smo u 2018. godini zaostajali za EU-om čak 42 posto, procjenjuje se u analizi glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca dr. Hrvoja Stojića. U 2024. godini HUP očekuje rast prosječnih bruto plaća od oko 10 posto, odnosno drugu uzastopnu godinu rasta realnih plaća iznad 6 posto, čime Hrvatska prednjači u regiji srednje i istočne Europe te posebno u odnosu na prosjek EU-a. Uz neoporeziva primanja i primitke u naravi, HUP očekuje porast ukupnih primanja zaposlenih od oko 15 posto, slično kao lani.


Rekordno povećanje


No, rekordno povećanje mase plaća i neto plaća zaposlenih u općoj državi, odnosno javnom sektoru, nažalost nije povezano s reformom javne uprave, rastom produktivnosti javnog sektora i državne administracije ili pak ciljanim nagrađivanjem najkvalitetnijih zaposlenika, navode u HUP-u i pozivaju se na projekcije Europske komisije prema kojima je Hrvatska ove godine uvjerljivi rekorder po povećanju mase plaća opće države za čak 1,5 postotnih bodova na 13 posto BDP-a, čime smo pretekli znatno razvijenije zemlje poput Finske, Belgije, Francuske i Švedske te izbili na drugo mjesto na ljestvici EU-a iza Danske.


– Izdaci za plaće na razini opće države sada su čak 3 postotna boda viši od prosjeka EU-a. Istovremeno, na IMD-ovoj ljestvici konkurentnosti, Hrvatska prema efikasnosti državnog sektora posljednjih godina stagnira malo ispod »dalekog« 50. mjesta, pri čemu anketirani najlošije ocjenjuju poreznu politiku i poslovnu regulativu, navode u HUP-u i podsjećaju da su i njihove članice prošle godine podigle plaće zaposlenih za 15-20 posto, što je znatno iznad stope inflacije, no dodaju da je »velika razlika kad to radi privatni sektor na temelju produktivnosti i rezultata i kad isto bez posebnih kriterija radi velika država i time utječe na trošak rada u ostatku ekonomije«.


Europski semestar




Na obuzdavanje proračunske potrošnje prošlog je tjedna Hrvatsku upozorila i Europska komisija u okviru proljetnog paketa Europskog semestra. Hrvatskoj se tako preporučuje da na vrijeme podnese plan za strukturnu fiskalnu prilagodbu, da ograniči neto proračunske rashode sljedeće godine kako bi zadržala proračunski manjak ispod tri posto BDP-a te da održava dug opće države na razumnoj razini u srednjoročnom razdoblju. Komisija navodi da se u pogledu produktivnosti rada Hrvatska približava prosjeku EU-a, ali sporije nego usporedive zemlje i sa značajnim regionalnim razlikama i podsjeća da je produktivnost rada u Hrvatskoj 2023. bila na 70 posto ukupne produktivnosti EU-a. Pri tom nam je produktivnost posebno niska u proizvodnom i građevinskom sektoru, kažu u Komisiji, »što je problematično s obzirom na velika ulaganja u izgradnju infrastrukture u okviru plana za oporavak i otpornost«. Na nisku produktivnost upozorava i HUP, odnosno na činjenicu da plaće rastu višestruko većim stopama od rasta produktivnosti.


– Snažan rast plaća u javnom sektoru uz činjenicu da smo među rijetkim članicama EU-a gdje plaće u javnom sektoru u prosjeku premašuju one u privatnom sektoru, stavlja hrvatske privatne tvrtke pred velike izazove jer država pritišće tvrtke da dižu primanja zaposlenih znatno brže od rasta produktivnosti, tvrde u HUP-u i naglašavaju da snažan rast plaća vrši pritisak na usklađivanje mirovina zbog čega se od 1. srpnja, prema njihovim procjenama, očekuje rast mirovina od 8 posto.