Kada je riječ o solarnoj energiji, posebno u krajevima koji imaju puno sunčanih dana, ona se još uvijek u Hrvatskoj nedovoljno iskorištava. Nedavno je SolarPower Europe objavio svoje nove izglede tržišta EU-a za solarnu energiju, što pokazuje da je, unatoč zastojima zbog COVID-19 pandemije, europsko solarno tržište poraslo za 11 posto, dodajući 18,7 GW instalacija.

​Ta brojka čini 2020. drugom najboljom godinom ikad za solarnu energiju u EU-u, najsnažnijom godinom rasta od 2011. godine. Walburga Hemetsberger, izvršna direktorica udruge SolarPower Europe, napominje da utjecaj COVID-19 nije imao negativan trend na tu vrstu energije, te da korištenje solarne energije nije samo naraslo, već je i tehnički napredovalo, dokazujući da je ta vrsta energije sigurna tehnologija i postiže rezultate tamo gdje drugi izvori energije nisu uspjeli.

Paneli za Google

​Ona misli da je Europa sada na putu da postane prvi klimatski neutralan kontinent na svijetu i solarna energija može pomoći u postizanju tog cilja, ne samo pružanjem obnovljive i fleksibilne energije, već i otvaranjem milijuna radnih mjesta i osiguravanjem pravedne tranzicije za sve Europljane. Aurélie Beauvais, njezina zamjenica, nadodala je da je stalan rast korištenja solarne energije u Europi posljedica ne samo njegove troškovne konkurentnosti, iako je često najjeftinija dostupna tehnologija za proizvodnju energije, već i zbog svoje inovativnosti. Osim ugradnje na krovove, solarni paneli mogu se rasporediti na svim strukturama zgrade i terenima, što širi njezinu primjenu.

Iako se Hrvatska nisko pozicionirala u korištenju solarne energije, u proizvodnji solarnih panela tvrtka Solvis iz Varaždina već je postala renomirani proizvođač ne samo na tržištu EU-a, već i u svjetskim okvirima. Inovativni proizvođač fotonaponskih modula Solvis čak 95 posto svoje proizvodnje izvozi i to u vrlo oštroj svjetskoj konkurenciji pa je postao i isporučitelj panela za Google.

– Prije nekoliko godina u Europi, pa i u SAD-u, nije bilo puno proizvođača solarnih panela, pa je i to vjerojatno razlog da nas je kompanija Google prepoznala kao pouzdanog i kvalitetnog proizvođača, kaže direktor Solvisa Stjepan Talan. Objašnjava da Solvis nije velika kompanija pa uz kvalitetu može brzo i učinkovito odgovoriti na specifične zahtjeve kupaca. U ovo vrijeme opće svjetske ekonomske krize, podatak da Solvis ima dvostruko više narudžbi od proizvodnih mogućnosti, jamči popunjenost kapaciteta u sljedeće dvije godine. Google je za opremanje svoja dva podatkovna centra u Kaliforniji naručio 120.000 solarnih panela.

– Te specijalne panele, zajedno sa stručnjacima iz Googlea i partnerom iz Švicarske, razvijamo već više od dvije godine. S Googleom očekujemo nastavak suradnje i nove narudžbe jer ova globalna kompanija planira sve svoje objekte širom svijeta opremiti solarnim panelima, objašnjava Talan.

Istraživanja i inovacije

Na svjetskom tržištu Solvis je prisutan od 2009. godine, a njegovi proizvodi rezultat su kontinuiranog istraživanja i razvoja vlastitih inovacija. Stalnim ulaganjem u ljudske resurse, opremu i istraživanje, Solvis jača konkurentnost na tržištu i to je jedini recept uspjeha. Proizvodi standardne proizvode, obično se kreće od 36 do 72 ćelijskih modula, i modele po mjeri, nadstrešnice, fasade i druge posebne namjene prema zahtjevima projekta i kupca. Kapacitet standardnog modula trenutno iznosi oko 500.000 od 60 ćelijskih modula godišnje, što se prevodi u oko 150 MW fotonaponskih modula. Početkom ove godine počela je instalacija još dvije proizvodne linije kojima će se kapacitet udvostručiti.

​No, nije riječ samo o klasičnim solarnim panelima, jer su brojne inovacije postale prepoznatljiv znak ove tvrtke. »Solarno stablo« iz tvornice Solvis može se naći u samom centru Nove Gradiške, ali i u Dubaiju i Maroku. Izrađeno je od čelične konstrukcije s »krošnjom« od 18 solarnih listova, nazivne snage 810 W, koji svijetle noću. Na klupu oko debla može sjesti 12 osoba, a tu su i priključci za punjenje gadgeta, od mobitela i laptopa do električnih bicikala. Na deblu se nalazi i informativna ploča koja pruža korisne informacije o solarnoj energiji, samom projektu i načinu rada solarnog stabla, sve u svrhu podizanja svijesti stanovništva o obnovljivim izvorima energije i poboljšanja kvalitete života kroz koncept pametnih gradova. U Solvisu su ponosni na projekt »solarne fasade« u suradnji s danskim partnerom Solarlabom. Za ovaj projekt odabrani su moduli plave nijanse različitih dimenzija koji su ovom objektu iz 1966. godine i nekadašnjoj mljekari dali novo »ruho«.

Nova fasada u Danskoj je sinergija tehničkih rješenja i dizajna osmišljenih za ugradnju na nove objekte ili za poboljšanje energetske učinkovitosti i novi izgled pročelja postojećih. No, ovu energiju ne koriste samo bogate zemlje. Jedno mjesto gdje je »solarno stablo« je i relativno siromašna Moldavija. U glavnom gradu Kišinjevu Solvis je »zasadio« dva »solarna stabla«. U suradnji s UN Family i projektom koji provodi UNDP-ov ured u Moldaviji, koji su ujedno i investitori, Solvisova solarna stabla osim što unose dah modernizma, imaju višestruku ulogu zasnovanu i na obnovljivim izvorima energije.

U 1000 najboljih

Rezultati ove tvrtke prepoznati su u okviru EU-a pa se u izvješću pod nazivom »1000 Companies to Inspire Europe«, u kojoj su uvrštene tvrtke koje su ostvarile najzanimljiviji rast i dinamiku poslovanja, našao se i Solvis. Između odabranih tisuću tvrtki iz različitih sektora, Solvis je odabran kao primjer tvrtke koja dinamikom rasta i inovativnim potencijalom utječe na trendove europske ekonomije te prati tržišne izazove koji oblikuju poslovnu budućnost Europe.

Zanimljivo je da vlasnik tvrtke Stjepan Talan po obrazovanju zapravo nema nikakve veze sa solarnom energijom, jer je diplomirani farmaceut. ​Talan se odlučio studirati farmaciju jer su ga u gimnaziji privlačili biologija, kemija i pokusi, odnosno atmosfera laboratorija, ali napominje da je iza te odluke bio i neki ideal današnjeg poimanja životne održivost na Zemlji i kvalitete života samoga čovjeka i njegova dugovječnost, jer smatra da farmacija utječe na podizanje kvalitete i produljenje ljudskog života. Nakon završetka studija godinama je radio u struci u ljekarnama, a prije tridesetak godina je otvorio svoju privatnu tvrtku Medifarm i vlastitu ljekarnu. Njegova tvrtka uspješno je poslovala tako da se za nju zainteresirala jedna njemačka tvrtka, pa ju je na kraju prodao. Novac od prodaje odlučio je investirati u »solar« jer je smatrao da je to perspektivna industrija i pokazalo se da je bio u pravu.

– Kada sam uspješno prodao tvrtku, ni jedan trenutak nisam pomišljao da novac stavim u banku i ništa ne radim, jer je meni zadovoljstvo stvarati i pokreću me svakodnevni izazovi. Razmišljam o novim nepoznatim područjima, pa sam zaključio da to treba biti nešto esencijalno, ekološko i zeleno te blisko zdravlju, pa sam tako došao do obnovljivih izvora energije, kaže Talan. U trenutku kada se našao u »solarnom biznisu«, kako na domaćem tržištu nije bilo potražnje za solarnim panelima, okrenuo se inozemnom tržištu i rezultat je danas više nego vidljiv – stvorena je uspješna tvrtka u svjetskim okvirima. Ali tu je zapravo i pravi apsurd. Hrvatska je na dnu ljestvice po korištenju solarne energije, a njegova tvrtka oblikuje poslovnu budućnost Europe. Veliku pomoć u svojim odlukama imao je i od obitelji. Supruga je ostala u farmaciji, a djeca su također uključena u obiteljski posao, pa danas imaju nekoliko tvrtki u Varaždinu i zapošljavaju više od 400 djelatnika.

Snaga u ljudima

Iako danas sve izgleda idealno, Solvis je proizvodnju solarnih panela započeo 2008. godine, pred veliku gospodarsku krizu, i sve do 2015. godine bilo je vrijeme s puno problema i vrlo se teško poslovalo. Tržišta u Hrvatskoj nije bilo i nije bilo potražnje za solarnim panelima. No, to nije obeshrabrilo optimističkog Talana. Zahvaljujući ulaganjima i tehnološkom razvoju te vlastitim inovacijama i visokokvalitetnim proizvodima, tržište se pronašlo u zemljama EU-a. Početak je bio dosta skroman, kapaciteta proizvodnje od 15 megavata godišnje, da bi u dvanaest godina proizvodnja narasla 20 puta, pa danas tvrtka ima kapacitet 300 megavata solarnih panela godišnje. I broj radnika je rastao. Od početnih dvanaest radnika koji su proizvodili samo jedan tipski panel, broj je rastao, tako da danas čak 340 zaposlenika proizvodi čak desetak vrsta solarnih panela. No, tu priča ne prestaje. U dvanaest godina u tvornici je promijenjena već četvrta generaciju strojeva u proizvodnoj liniji. Kako se tehnologija mijenja svake dvije do tri godine, bez novih ulaganja nema ni perspektive za daljnji razvoj i stalno se mora misliti o razvoju. Na svjetskom tržištu solarnih panela vladaju vrlo dinamični trendovi efikasnosti proizvoda, uz stalni pad cijena. Tako je 2008. godine solarni panel od dva četvorna metra imao snagu manju od 200 vata, a danas je njegova snaga oko 500 vata i deset je puta jeftiniji.

Uspjeh tvrtke Solvis je i u tome što nisu imali problema s nalaženjem kvalitetnih djelatnika, a kako su na glasu kao dobar poslodavac, nemaju problema ni s velikom fluktuacijom što je u ovom specifičnom poslu izrazito važno. I dalje se zapošljavaju novi visokoobrazovani stručnjaci, inženjeri elektrotehnike i strojarstva koji se dodatno educiraju i osposobljavaju, a isto tako u stalnom su procesu obrazovanja i djelatnici koji rade na sofisticiranim proizvodnim linijama.

– Svaka tvrtka mora imati svoju kulturu poslovanja, a to uključuje i pristup zaposlenicima, pod kojim uvjetima rade i radnim i financijskim, ali i organiziraju izlete, zajednička druženja, sastanke u dobroj atmosferi. Nije važno samo raditi, već imati tvrtku u kojoj su zaposlenici zadovoljni i u ugodnom ozračju jer na poslu provedu više od trećine vremena, kaže vlasnik Solvisa.

Vizija i upornost

Na pitanje kako gledaju na konkurenciju, jer danas većina proizvoda na tržištu ima oznaku »Made in China«, Talan odgovara da su proizvodnju solarnih panela zapravo započeli Nijemci i Amerikanci, ali su zbog nižih troškova proizvodnju preselili u Kinu.

– Pokazalo se da takva odluka nije bila dobra. Kina je usavršila proizvodnju solarnih panela i zavladala svjetskim tržištem po obrascu koji se dogodio u svim industrijama, pa je puno proizvođača u Europi bankrotiralo. Međutim, sada se okrenuo trend. U Kini rastu plaće pa kineski paneli više nisu toliko jeftiniji, a i paneli proizvedeni u Europi još su uvijek kvalitetniji i tek neznatno skuplji od kineskih, zaključuje Talan.

Kaže kako klasičnih poticaja za ugradnju solarnih panela više nema jer je ekonomska cijena proizvodnje struje vrlo atraktivna zbog sve niže cijene solarnih sustava.

– Zahvaljujući Europskom zelenom planu, potražnja za solarnim panelima kontinuirano će rasti još barem dvadesetak godina, ali dugoročnim ugovorima treba biti osiguran otkup struje te da se dodatno osigura i stabilizira tržište struje. Na obiteljske kuće ugrađuju se solarne elektrane od četiri do šest kW snage, čija se cijena kreće od 40.000 do 70.000 kuna, a to se ulaganje vratiti u roku od šest do osam godina, pojašnjava.

​Kada je riječ o budućnosti, vizija je, kaže, najvažnija. Naravno, uz upornost.

– Vizija je svakako važna, vidjeti kamo svijet ide, što je budućnost. Uvijek treba biti uporan, ali i oprezan te imati razumne i dostižne ciljeve. Iskoristivost ćelija 2008. godine bila je jedanaest posto, danas 20 posto, a kada bude 30 posto, solarni paneli bit će najpovoljniji izvor energije. Očekujem da će solarna energije biti prilagođena za razne prilike i gotovo da nam neće trebati električna mreža, najavljuje Talan.