Zbog hladnog vremena koje je zahvatilo veći dio Europe, ubrzano se prazne skladišta plina u Europskoj uniji pa tako i Hrvatskoj. Prema podacima Gas Infrastructure Europea, skladišta plina se prazne brzinom od 0,45 posto dnevno, te je od rujna, kada je završila sezona punjenja skladišta, količina plina u europskim skladištima smanjena za 27 posto, što je najbrže pražnjenje zaliha plina u Europskoj uniji od 2021. godine.

Ubrzano trošenje

Hrvatsko skladište plina u Okolima trenutno je na 58 posto svojih skromnih kapaciteta, a lošiju popunjenost u EU-u zasad imaju samo plinska skladišta u Francuskoj i Nizozemskoj, koja su s razinom popunjenosti od 56 posto inače najmanje popunjena skladišta u Uniji.

Ubrzano pražnjenje europskih skladišta plina ne bi predstavljalo problem da se ne nalazimo na početku zime, odnosno u razdoblju kada se plin u skladišta ne utiskuje, nego se isključivo troši. Osim hladnog vremena, pogotovo na sjeveru Europe, situaciju dodatno otežava i obustava transporta ruskog plina u Europu preko Ukrajine, zbog čega je referentna cijena prirodnog plina na burzama porasla za više od četiri posto, na 51 euro po megavatsatu, a nedostatak ruskog plina izaziva zabrinutost zbog očekivanog bržeg trošenja plina pohranjenog u skladištima.

Već početkom prosinca razina plina u europskim je skladištima bila najniža od 2021., a cijena plina za iduće ljeto već je porasla pa analitičari zaključuju da će punjenje europskih skladišta biti skupo jer će EU iz zime izaći s niskim razinama plina u skladištima koja će morati puniti skupljim plinom.

Neizvjesne cijene

Unatoč trenutnoj situaciji s plinom u Europi, iz Ministarstva gospodarstva uvjeravaju da opskrba plinom u Hrvatskoj ostaje »stabilna i bez poremećaja«, i to zahvaljujući strateškoj ulozi LNG terminala na Krku, zbog čega Hrvatska nije ovisna o ruskom plinu. Osim toga, u ministarstvu podsjećaju da se Hrvatska opskrbljuje plinom iz LNG terminala, domaće proizvodnje i skladišta u Okolima, koje unatoč ubrzanom pražnjenju ima dovoljno plina za hrvatske potrebe, pa čak i za zemlje u regiji.

Ukupna godišnja potrošnja plina u Republici Hrvatskoj postupno se smanjivala posljednjih godina pa je tako 2020. godine iznosila 3,040 milijardi prostornih metara, 2021. godine 2,9 milijardi, 2022. godine 2,53 milijarde, a 2023. godine 2,59 milijardi kubnih metara. Na raspolaganju je 2,9 milijardi prostornih metara plina godišnje samo s LNG terminala, što premašuje ukupnu godišnju potrošnju svih kupaca u Hrvatskoj i dodatno jamči sigurnost opskrbe, poručuju iz Ministarstva gospodarstva.

Ako se nastavi obustava dobave ruskog plina i hladno vrijeme za očekivati je da će cijene plina porasti, pa analitičari predviđaju da bi se dio potrošnje plina u Europskoj uniji mogao podmiriti iz zamjenskih energenata, poput loživog ulja. S druge strane, analitičari ipak očekuju da bi cijena plina mogla pasti zbog otkrića novih nalazišta i najava iz Sjedinjenih Američkih Država o povećanju tamošnje proizvodnje LNG-a. Također, u slučaju zatopljenja, koje se najavljuje za idući tjedan, automatski prestaje povlačenje plina iz skladišta jer se opskrba u tom slučaju namiruje iz domaće proizvodnje ili uvoza.

Konačno, u Ministarstvu gospodarstva ističu da su »Hrvatska i EU pokazale iznimnu otpornost u osiguravanju stabilnosti opskrbe plinom unatoč prekidu tranzitnog pravca ruskog plina preko Ukrajine s prvim danom ove godine«.