RIJEKA – Predstavnici luka članica Udruge luka sjevernog Jadrana (NAPA) koju čine Venecija, Chioggia, Trst, Monfalcone, Ravenna, Kopar i Rijeka, potpisali su u Veneciji Deklaraciju o zajedničkim politikama i akcijama za promicanje održivosti okoliša, digitalizacije i povezanosti za sve prisutnije pametne i zelene luke.

U ime riječke luke, deklaraciju kojom se luke sjevernog Jadrana obvezuju na promoviranje i jačanje trilateralne suradnje između Hrvatske, Slovenije i Italije potpisao je Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave. Osim njega, potpis na dokument stavili su i Fulvio Lino Di Blasio, predsjednik udruženja NAPA i Lučke uprave Sjevernog Jadrana, Daniele Rossi, predsjednik talijanske Lučke uprave Sjevernog i Srednjeg Jadrana, Zeno D’Agostino, predsjednik Uprave za lučko umrežavanje Istočnog Jadrana te Robert Rožac i Vojko Rotar, članovi Uprave Luke Kopar, na svečanosti održanoj u nazočnosti Adine Vălean, Europske povjerenice za promet, Enrica Giovanninija, talijanskog ministra održive infrastrukture i mobilnosti, Jerneja Vrtoveca, slovenskog ministra infrastrukture i Olega Butkovića, hrvatskog ministra mora, prometa i infrastrukture.

Veliko postignuće

Sporazum je rezultat razgovora između luka NAPA-e koji su se odvijali tijekom predsjedničkog mandata North Adriatic Sea Port Authorityja, koji je produljen do 2022. godine. Usmjeren je na provedbu obveza koje su preuzeli ministri vanjskih poslova triju zemalja u područjima od interesa sjevernojadranskih luka, a to su zelene i pametne lučke politike i povezivanje s TEN-T europskom prometnom mrežom.

– Potpisivanje ove Zajedničke deklaracije je postignuće na koje smo zaista ponosni, rekao je predsjednik NAPA-e Fulvio Lino Di Blasio.

– Sjeverni Jadran je prirodni izlaz za ključna tržišta, a čvršća prekogranična suradnja omogućit će nam povećanje potencijala i specifičnosti svih luka pristajanja u regiji. Danas smo postavili temelje za uzoran sustav koji će nam pomoći u zajedničkom radu, kao i na europskoj razini, kako bismo postigli naš zajednički cilj da naše luke budu sve pametnije, zelenije i međusobno povezanije. Želim zahvaliti ministrima i svojim talijanskim, hrvatskim i slovenskim kolegicama i kolegama na njihovoj predanosti da se to i ostvari, te europskoj povjerenici za promet za njezinu potporu, dodao je.

Treća tržišta

– Zajednička deklaracija Udruga luka sjevernog Jadrana naglašava važnost pokretanja novih projekata u područjima održivosti okoliša i ekološke tranzicije, energetske politike, inovacija, intermodalnosti i drugih projekata usmjerenih na logistiku i infrastrukturu. Sa zadovoljstvom pozdravljam suradnju sjevernojadranskih luka koja teži k zajedničkoj promociji jadranskog plovnog puta, plovnom gospodarstvu i mogućnostima za bolju prometnu i gospodarsku suradnju na Jadranu, kao i zajedničkoj promociji prema trećim tržištima, rekao je ministar Butković prilikom potpisivanja, naglašavajući kako su klimatske promjene najveći izazov današnjeg doba, ali ujedno i prilika za razvoj novog gospodarskog modela.

– Posebno je važno na održiv način planirati povezivanje sjevernojadranskih luka novim dionicama autocesta, željeznicom i prekomorskim prometom ne samo radi lakšeg protoka intermodalnog tereta, nego i zbog lakše i brže mobilnosti europskih turista između naših triju država. Lučka uprava Rijeka, uz pomoć Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture provodi niz razvojnih projekata na modernizaciji lučke infrastrukture, željezničkog i cestovnog prometa za koje su osigurana sredstva iz Europske unije. Sasvim je sigurno da se izazovi i interesi Republike Italije, Republike Hrvatske i Republike Slovenije u području sigurnosti na moru podudaraju, stoga je potrebno osigurati integralni pristup nadzora pomorskog prometa, razmjenu informacija i pružanje standardiziranih usluga pomorske sigurnosti na čitavom jadranskom prostoru, rekao je Butković.

Veća učinkovitost

S obzirom na održivost okoliša i energetsku učinkovitost, u skladu s ciljevima uspostavljenim od strane Europskog zelenog dogovora (European Green Deal) i zakonodavnim paketom FIT za 55 koji je nedavno odobrila Europska komisija, luke udruženja NAPA zajednički su izjavile svoju predanost trajnoj prekograničnoj suradnji u svrhu smanjenja utjecaja lučkih operacija na okoliš u regiji sjevernog Jadrana, nadograđujući se na najbolje prakse identificirane aktualnim projektima suradnje koje sufinancira Europska unija, kao i prethodnim zajedničkim pilot-akcijama koje su pokrenule luke članice. To uključuje provedbu mjera i zahvata za povećanje učinkovitosti lučkog poslovanja, ugradnju sustava za korištenje alternativnih izvora energije i za praćenje razine buke, kvalitete zraka i vode u lukama, kao i predinvesticijske studije za elektrifikaciju pristaništa.

Osim što su ključni prometni igrači na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini, luke udruženja NAPA, istaknuto je u Veneciji, služe i kao glavna čvorišta na koridoru Baltik-Jadrana i Mediteranskom koridoru europske TEN-T mreže, kao i na ruti Morski autoputovi istočnog Mediterana (MOS). Potpisivanjem Zajedničke deklaracije, luke udruženja NAPA su se obvezale optimizirati i uskladiti logističke i transportne procedure na moru i kopnu korištenjem digitalnih tehnologija. Cilj je pojednostaviti lučke procedure u dolasku (last mile), uz ubrzavanje postupaka uplovljavanja i isplovljavanja brodova te primijeniti integrirane tehnološke alate za pružanje informacija koje mogu poboljšati sigurnost operacija pomorskog prometa. Luke udruženja NAPA već rade na ovome u okviru europskih projekata INTESA, PROMARES (program Interreg Italija-Hrvatska) i COMODALCE (program Interreg za središnju Europu).

Tri prioriteta

Zajednička deklaracija naglašava važnost razvoja strateških projekata za bolju integraciju luka udruženja NAPA u TEN-T mrežu, posebno jačanjem željezničkih veza. Kako bi se podržala trilateralna suradnja, Zajednička deklaracija postavlja tri prioriteta za pet sjevernojadranskih luka: dovršiti nedostajuće veze i dati prednost integraciji u TEN-T mrežu, proširiti TEN-T i MOS na zemlje koje nisu članice Europske unije te uključiti željeznički teretni promet i pomorsku dimenziju u programe europske teritorijalne suradnje za razdoblje od 2021. do 2027. godine.