Dok je u lipnju kuna u prosjeku jačala prema euru, što je bilo i tipično (pred)sezonsko kretanje, pa je Hrvatska narodna banka, nakon duljeg vremena, čak i intervenirala protiv jačanja kune, a guverner Boris Vujčić primijetio da se i tečaj počeo vraćati »starom normalnom«, sada u srpnju, ako se gleda trend, domaća valuta prema euru pomalo pada.

Nisu to naravno nikakvi tektonski pomaci, već više neko puzajuće kretanje, ali se ipak može činiti neobičnim, s obzirom na to da je turista puno, čak i iznad očekivanja, a i bukinzi za kolovoz su dobri. Jedino što možda može visjeti kao mač nad glavom tečaju je taj strah od četvrtog vala, reprize lanjskog scenarija, kada je isto tako jedna lijepa sezona naglo prekinuta sredinom kolovoza uslijed epidemioloških crvenih lista.

Svi se nadamo da će ove godine ljeto i sezona trajati što dulje, međutim, što govore tečajna kretanja? Jučer je inače konkretno na tečajnici HNB-a domaća valuta čak i malo ojačala prema većini valuta, odnosno za 0,08 posto prema euru.

Srednji tečaj eura tako se zaustavio na ravno 7,5 kuna, što je ipak njegova nova najniža razina u zadnjih tjedan dana, odnosno od 21. srpnja, kada je iznosio 7,4946 kuna. No, recimo 8. srpnja je bio na 7,48 kuna za euro, i od tada, uz oscilacije, kreće lagano prema gore.

Prihodi od turizma

Na naš upit o svemu ovome, iz HNB-a su odgovorili da »turistička aktivnost trenutno jača u skladu s njihovim aktualnim projekcijama koje počivaju na pretpostavci o snažnom porastu prihoda od noćenja inozemnih gostiju i dostizanju gotovo 70 posto razine iz 2019.«

– Na tome se temelji i očekivano povećanje viška na tekućem i kapitalnom računu platne bilance na gotovo 3 posto BDP-a. U skladu s povoljnim očekivanim kretanjima u platnoj bilanci, i ponuda deviza na tržištu trenutačno je vrlo izdašna.

Ipak, sredinom srpnja zabilježeno je kratkotrajno slabljenje tečaja kune potaknuto pojačanom potražnjom za devizama korporativnog sektora i mirovinskih fondova.

Može se pretpostaviti da je iza te potražnje stajao porast neizvjesnosti zbog znatno većeg broja zabilježenih slučajeva oboljelih od bolesti COVID-19 u pojedinim europskim zemljama povezan sa širenjem delta soja, odnosno bojazni da se prihodi od turizma možda ni u Hrvatskoj neće realizirati na očekivanoj razini.

Rast broja oboljelih vidljiv je i u Hrvatskoj, premda u bitno manjoj mjeri od najviše zahvaćenih zemalja, a eventualni brži porast u narednim tjednima nepovoljno bi djelovao na turistička ostvarenja kao i na očekivana gospodarska kretanja.

Zatvaranje pozicija

Posljednjih nekoliko dana ipak je vidljiva stabilizacija i postupno jačanje tečaja, što se opet može povezati s još uvijek umjerenim porastom broja oboljelih u Hrvatskoj i očekivanjima da bi se glavnina turističke sezone mogla realizirati u povoljnim epidemiološkim uvjetima, pojasnili su u HNB-u.

Glavni ekonomist Erste banka, Alen Kovač, podsjeća pak da je, »s obzirom na oporavak turizma u odnosu na 2020., sezonalnost tečaja kune bila nešto naglašenija te smo pritom vidjeli i deviznu intervenciju HNB-a usmjerenu na ublažavanje aprecijacijskih pritisaka«.

– Određeno slabljenje kune u recentnom periodu vidimo dominantno određeno činjenicom da ulazimo u vrhunac sezone, koji obično znači i smirivanje sezonskog jačanja kune, još uvijek neizvjesnom epidemiološkom situacijom, ali i tehničkim faktorima na deviznom tržištu, odnosno otvaranjem/zatvaranjem pozicija institucionalnih klijenata.

Ukupno gledano, kretanja vidimo unutar očekivanih i očekujemo nastavak stabilnog trenda i u nadolazećem periodu, poručuje Kovač.