Europa mora razvijati vlastitu vojnu tehnologiju ako želi konkurirati SAD-u, a staro rusko oružje i tehnika koja je ostala u post-komunističkim državama mora se zamijeniti, rekao je za središnji Dnevnik HRT-a Marko Ćosić, predsjednik Uprave “Đure Đakovića”.

Naglasio je kako je na tom putu, jedan od najvećih izazova, nedostatak radne snage.

Pomoć EIB-a i države

Ćosić je naglasio kako je objava EIB-a i države kako će pomagati domaćoj vojnoj industriji – značajna.

– To je značajno. Razvoj je skup i neizvjestan. Da bi tvrtke i gospodarstvo bili konkurentniji, potrebno je poticati taj segment, rekao je.

Istaknuo je kako se radi o “bespovratnim sredstvima, dotacijama i kreditima kako bi taj sektor izrastao”.

– Činjenica je da dugi niz godina u tom segmentu nije bilo dovoljno investicije, tako da je ovo jedna jasna poruka EU-a i EIB-a, kazao je.

Upitan je li ova najava već rezultirala povećanjem narudžbi, odgovorio je kako se zasad samo radi o povećanom interesu.

– U svakom slučaju osjećamo povećanje interesa, a narudžbe će uslijediti. Da bi se narudžbe povećale, treba nakon dugog niza godina povećati kapacitete korisnika, rekao je.

Pojasnio je kako je tehnologija obrambene industrije “danas vrlo zahtjevna, a za upravljanje tom tehnologijom treba puno edukacije, vremena i znanja”.

– Korisnici, vojska, MORH i EU, moraju prvo izgraditi vlastite resurse kako bi nakon toga mogli prihvatiti novu tehnologiju i opremu koju će koristiti, dodao je.

“SAD je predvodnik, EU mora biti konkurentna”

Ćosić je optimističan kada se radi o mogućnosti da se Europa relativno brzo opet počne naoružavati.

– Tu bih bio optimističan, ali bih rekao da Europa to i mora napraviti. Tu je i dva posto koje NATO članice moraju dostići. To je dugo vremena bilo zanemarivano, kazao je.

Danas se svijet, kako kaže, “polarizira te da danas imamo zapadnu tehnologiju i opremu koju će usvojiti sve zapadne države”.

– Sve što je bilo od stare ruske tehnike u post-komunističkim država se mora zamijeniti. Teško je održavati tu tehniku i nema rezervnih dijelova. Ta oprema će ili završiti u Ukrajini ili biti umirovljena, istaknuo je.

– Europska industrija, ako želi sudjelovati u tom dijelu gospodarstva, mora razvijati svoju tehnologiju kako bi mogla konkurirati američkim takmacima koji su predvodnici industrije, dodao je.

Veliki izazov – nedostatak radne snage

Jedan od velikih izazova pred industrijom, priznaje, nedostatak je radne snage.

– Izazov radne snage je problem koji se dugo spominje. To je nešto što smo naslijedili, a nedostaje i kvalificirane radne snage koja će biti nositelj novih tehnologija i rješenja, rekao je.

Morat ćemo, kako kaže, “educirati nove studente ili rekvalificirati neke djelatnosti koje će biti zamijenjene novim tehnologijama”.

EIB i država financirat će domaću vojnu industriju

S obzirom na sve složeniju geopolitičku situaciju, inovativnim projektima malih i srednjih poduzeća iz sektora sigurnosti i obrane nude se mogućnosti financiranja putem Europske investicijske banke i nacionalnih potpora. Riječ je o projektima koji mogu imati vojnu i civilnu namjenu.

Zbog novih ratnih sukoba interes europskih država za ulagnja u obranu i sigurnost raste. Među njima je i Hrvatska čija je obrambena industrija snažno usmjerena na izvoz.

– Nama je u interesu da naše tvrtke što više iskoriste ono što im je na raspolaganju, da budu konkurentnije, a time i da Hrvatska bude konkurentnija i sigurnija zemlja. Vidimo na primjeru rata u Ukrajini da sigurnost nije danost, sigurnost se mora graditi. Mora se ulagati u industriju obrane i sigurnosti, poručio je državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić.

Zbog toga je i Europska investicijska banka u svibnju otvorila Ured za sigurnost i obranu kako bi omogućila bolju komunikaciju vezanu uz dodjelu sredstava.

– Inicijativa ima za cilj ubrzati investicije iz 8 milijardi eura namijenjenih za podršku projektima sigurnosti i obranu u okviru strateške europske sigurnosne inicijative (REZ)

Naša financijska rješenja prilagođena su poticanju inicijativa od izviđanja i nadzora do kibernetičke sigurnosti i vojne mobilnosti čime se jača otpornost i konkurentnost Europe, rekla je Slađana Ćosić, voditeljica ureda Grupe EIB-a u Hrvatskoj.

EIB ukinuo ograničenja, financira širi spektar inovacija

Europska investicijska banka ukinula je i ograničenja o civilnoj primjeni projekata, čime se omogućuje financiranje šireg spektra inovacija.

– Specifičnost toga je da su usmjereni na mala i srednja poduzeća i startup-ove. Daju određenu fleksibilnost u financiranju takvih projekata. To neće biti projekti samo za vojnu namjenu nego i za civilnu namjenu, pojasnio je Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj.

– Inovacije u segmentu obrane kako bi te firme, uključujući i nas bile konkurentne na globalnom nivou, prevenstveno s američkim firmama, s firmama koje dolaze iz Kine, Azije i Rusije, dodao je Marko Ćosić, predsjednik Uprave Đuro Đaković .

Hrvatska blizu cilja od 2% izdvajanja za obranu

Nacionalni program potpora provodit će HAMAG-BICRO i Hrvatska banka za obnovu i razvitak.

– Smatramo da tu postoji značajan potencijal. Hrvatska se razvila dakle od Domovinskog rata kada smo imali praktički i embargo na uvoz oružja. Naša obrambena industrija se snažno razvila i postala je snažan, pouzdan partner brojnih država u svijetu, dodao je za Dnevnik HTV-a ministar financija Marko Primorac.

Procjena je da će Hrvatska ove godine za obranu izdvojiti 1,98 posto BDP-a, što je gotovo u rangu zacrtanih dva posto vojne potrošnje NATO-ovih članica.

Cijeli prilog pogledajte OVDJE.