Ulazak u Schengen i eurozonu veliki su iskoraci u razvoju hrvatskog turizma i svakako predstavljaju neizmjeran potencijal za njegov daljnji razvoj. Blizina vodećih europskih emitivnih tržišta uz povoljan geoprometni položaj osnovica je na kojoj će se graditi daljnji položaj Hrvatske kao cjelogodišnje autentične destinacije održivog turizma, kako za EU građane, tako i za građane izvan EU-a.

Riječi su to dr. sc. Sandre Janković, dekanice Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, koji posljednjih godina čini velike iskorake u obrazovanju djelatnika turističkog sektora te panelistice konferencije Novog lista »Hrvatski turizam u Schengenu i eurozoni« koja će se u petak, 28. srpnja održati u opatijskom hotelu Royal.

S dekanicom Sandrom Janković razgovarali smo o dobrobitima ovih dvaju događaja, ali i prilikama i izazovima koje su stavili pred turizam, ovogodišnjem rastu cijena smještajnih kapaciteta te učincima u obrazovanju i budućem otvaranju prema studentima iz europskih zemalja i šire.

Puno dobrobiti

Ono što se uvijek ističe jesu dvije činjenice. Ulazak u šengenski prostor građanima Europske unije putovanja je učinio sigurnijima i bržima te olakšao i ulazak i kretanje turista, dok je istovremeni ulazak u eurozonu olakšao poslovnu aktivnost s inozemnim subjektima, a turiste oslobodio troškova konverzije u kune te lakše snalaženje s cijenama. Ipak, ova dva događaja otvorila su puno veće mogućnosti.

– Ovo je prilika za našu zemlju da se pozicionira i na emitivnim turističkim tržištima izvan EU-a, što će pridonijeti boljoj vidljivosti Hrvatske kao dijela jedinstvene destinacije Europa. Destinacija Europa za mnoge turiste izvan Europske unije predstavlja istraživački i doživljajni izazov jer je to prostor koji je izrazito bogat kulturnom i prirodnom baštinom.

Osim toga, nastavak digitalizacije putnih isprava učinit će prolazak putnika još lakšim, putovanje kraćim i jednostavnijim, bez prepreka, kazala je naša sugovornica te istaknula da istovremeno uvođenje eura kao službene valute osigurava nove izvore financiranja, ali stvara i poticajno poslovno okruženje za sve dionike gospodarstva jer se eliminira financijska neizvjesnost koja je vezana uz valutne razlike.

– Mora se istaknuti da je jedan od ključnih ciljeva razvoja hrvatskog turizma prema novoj Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. godine cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam, a upravo ostvarenje tog cilja je moguće kroz ova dva značajna događaja koja su obilježila početak 2023. godine, a to su ulazak u Schengen i eurozonu, smatra dekanica Janković.

Osim toga, ulazak u Schengen, ali i eurozonu, utjecao je i na potpuni oporavak turizma od krize u 2023. godini. Međutim, uz uspješan oporavak smještaja dodane vrijednosti, zabilježen je i značajan rast cijena. Upravo su to pokazali rezultati benchmarking projekta u sklopu što ga provodi Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, a u sklopu kojeg je na reprezentativnom uzorku napravljena analiza rezultata poslovanja hotela u prvih pet mjeseci 2023. godine te usporedba s istim periodom 2022. godine.

Zadovoljavajuća iskorištenost

– Uspoređujući s prošlom godinom, u prvih pet mjeseci ove godine hoteli su ostvarili 30 posto veće prihode, veću iskorištenost kapaciteta za 13 posto, 24 posto višu prosječnu cijenu sobe te viši ukupan prihod po raspoloživoj sobi. Iako su prošle godine generalno najveći pobjednici u ostvarenim porastima u odnosu na 2019. godinu bili hoteli s 5 zvjezdica, možemo reći da su u prvih pet mjeseci ove godine najveći benefit u pogledu rasta iskorištenosti ipak imali hoteli s 4 zvjezdice, i to za 18 posto, nakon čega slijede hoteli s 3 zvjezdice s 9 posto te potom hoteli s 5 zvjezdica.

Unatoč tomu, najvišu stopu iskorištenosti kapaciteta bilježe hoteli s 5 zvjezdica i to u visini od 33,5 posto, a slijede ih hoteli s 4 zvjezdice čija stopa iskorištenosti iznosi 28,7 posto, a najniži stupanj iskorištenosti kapaciteta imali su hoteli s 3 zvjezdice, iznijela je Janković te ističe da je do najvišeg rasta cijena došlo kod hotela niže kategorije. Podaci iz analize govore da je prosječna cijena sobe u hotelima s 3 zvjezdice s 47 došla na 65 eura, dok je u hotelima od 4 zvjezdice sa 64 na 79 eura, a u hotelima najviše kategorije sa 134 na 157 eura.

Sve se to, naravno, odrazilo i na ostvarene značajno veće prihode po raspoloživoj sobi, govori Janković, ali ističe i činjenicu da je sezonalnost u turizmu još uvijek jako visoka te je mali broj hotela s 4 i 5 zvjezdica poslovao iznadprosječno u prvih pet mjeseci. Uglavnom oni koji su posljednjih godina ulagali u kvalitetu i pratili zahtjeve tržišta, te povećanje cijena opravdali i ulaganjem u kvalitetu, što se odrazilo na zadovoljavajući stupanj iskorištenosti kapaciteta i ostvareni prihod po sobi.

– Analiza pokazuje da hrvatski turizam ostvaruje veće prihode po sobi u odnosu na prethodnu godinu i za nadati se da je to put ka turizmu više dodane vrijednosti koji neće težiti samo povećanju broja noćenja i maksimalnoj iskorištenosti kapaciteta, posebice u vrijeme glavne sezone.

Glavna boljka našeg turizma još uvijek je visoka sezonalnost, koja za sobom povlači i visoke oscilacije u ostvarenim cijenama smještajnih kapaciteta, često kao pokušaj da se generira dodatna potražnja. Osim toga, svjedoci smo visoke stope inflacije, što ima za posljedicu i značajno povećanje svih troškova, pri čemu se kod nas bilježi i značajan porast troškova rada u turizmu, uslijed privlačenja domaće, kvalitetne radne snage. To će sigurno imati utjecaj na ostvaren financijski rezultat, smatra Janković.

Ljudi – ključ uspjeha

Govoreći o visokoj sezonalnosti u turizmu teško je ne osvrnuti se i na činjenicu da ona izravno utječe na nekonkurentnost turističkih zanimanja na tržištu rada u vrijeme kada se Hrvatska suočava s velikim nedostatkom radne snage u turizmu.

– Iako je udio zaposlenih u turizmu u Hrvatskoj jedan od najviših u Europskoj uniji, Hrvatska se posljednjih godina suočava s velikim nedostatkom radne snage. Taj nedostatak je s jedne strane uzrokovan visokom potražnjom za radnom snagom, a s druge strane nekonkurentnošću zanimanja u turizmu na tržištu rada.

Činjenica koja zasigurno negativno utječe na konkurentnost radnih mjesta u turizmu je visoka sezonalnost, koja ima za posljedicu kratkotrajno zapošljavanje, ali i veliku fluktuaciju radne snage u druge djelatnosti.

Osim toga, sezonalnost generira i velik broj ugovora o radu na određeno vrijeme.

Stoga će zadržavanje i privlačenje kvalitetnih ljudskih potencijala u turizmu predstavljati važan preduvjet za realizaciju cilja konkurentnog i otpornog turizma. U upravljanju razvojem turizma treba staviti velik naglasak na razvoj ljudskih potencijala, pri čemu se treba voditi računa da se osigura dovoljan broj zaposlenih koji će moći odgovoriti na potrebe tržišta rada te da kompetencije zaposlenih odgovore na nove izazove s kojima se turizam suočava, poput digitalne i zelene tranzicije te novih trendova u turizmu, mišljenja je Janković.

U tom smislu navodi da će se u budućnosti puno više pažnje morati posvetiti promociji zanimanja, i to već u osnovnim školama, kao i kontinuirano raditi na uvođenju mjera zapošljavanja, ali i promovirati primjere dobre prakse u samozapošljavanju, čime će se stvoriti uvjeti za uspostavu modernog tržišta rada. Uz to, treba voditi računa da se pred i posezona produže, odnosno smanji sezonalnost, jer bi se u tom slučaju ostvarile više razine profitabilnosti i omogućile primjerenije plaće u turizmu, što bi ovaj sektor učinilo atraktivnijim.

Također, napominje da će u skoroj budućnosti potrebno biti razvijati i kraće obrazovne programe koji će omogućiti stjecanje djelomične kvalifikacije i brži pristup poslovima u turizmu, s naglaskom na razvoj vještina i radnih mjesta u sklopu zelene i digitalne tranzicije.

Osim toga, važnim ističe i razvoj stručnih studija u turizmu i hotelijerstvu koji će se temeljiti na dualnom obrazovanju, odnosno koji će u svojem studijskom programu imati velik udio stručne prakse od svojeg samog početka, a po uzoru na slične u Švicarskoj i Austriji. To mogu biti programi koji će biti atraktivni i stranim studentima, a koji onda po završetku mogu razvijati svoje karijere u Republici Hrvatskoj, kaže Janković.

Edukativni turizam

Kako je već navedeno, ulazak u šengenski prostor Hrvatskoj je donio mnoge benefite te otvorio put za ostvarivanjem suradnje na brojnim razinama, a jedna od njih je i obrazovanje. Dekanica Sandra Janković, koja je na čelu jedne od najcjenjenijih obrazovnih institucija u zemlji, opatijskog Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, koji će iduće akademske godine obilježiti 50 godina od osnutka Hotelijerskog fakulteta, smatra da ovaj događaj predstavlja potencijal za povećanje broja studenata koji bi sveučilišta u Hrvatskoj trebala maksimalno iskoristiti.

– Jedna od velikih prilika za naš fakultet s ulaskom u Schengen svakako su studiji na engleskom jeziku kojima smo vrata otvorili kako studentima EU-a, tako i onima izvan EU-a, posebno azijskom tržištu. Cilj nam je u Opatiji razvijati edukativni turizam s velikim brojem stranih studenata, naravno u području turizma i hotelijerstva. Ovu priliku bi svakako trebala iskoristiti i druga sveučilišta te krenuti s otvaranjem studija na engleskom jeziku, jer nakon ulaska u Schengen, sigurno smo puno atraktivniji za prihvat stranih studenata, a konkurentni smo jer su nam i troškovi života ipak niži nego u nekim drugim zemljama EU-a.

Svjedoci smo činjenice da su britanska sveučilišta nakon Brexita izgubila velik dio stranih studenata, a mi sigurno imamo potencijal da ulaskom u Schengen povećamo naš broj studenata, rekla je Janković, istaknuvši činjenicu da već godinama opada broj maturanata, pa time i broj brucoša, što bi se moglo promijeniti otvorenošću prema stranim studentima.

– Kako bi nam studiji na engleskom jeziku bili privlačni i atraktivni i pozicionirali se na svjetskoj karti, potrebno je za njih dobiti strane akreditacije, omogućiti mobilnost studenata na renomirane partnerske fakultete u inozemstvu te ugostiti i njihove profesore kod nas.

Tu se naravno još kao imperativ javlja i bolje pozicioniranje na svjetskim rang ljestvicama sveučilišta, gdje hrvatska sveučilišta generalno stoje dosta loše. Riječko sveučilište je u svoje strateške ciljeve ugradilo bolje pozicioniranje, i rezultati će uskoro biti vidljivi. To je upravo i put kojim je naš fakultet krenuo i vjerujemo da ćemo već iduće akademske godine valorizirati koristi od ulaska u Schengen, kazala je.

Održivije i pravednije

Naša se panelistica na kraju osvrnula i na promjene u turizmu u nadolazećim godinama i izazove koji današnjica nosi. Radi se o digitalizaciji koja mijenja životne okolnosti, pa i trendove putovanja, ali i zagađenosti koju prekomjerni turizam generira u pojedinim destinacijama te počinje predstavljati ozbiljnu prijetnju.

– Poznato je da prekomjerni turizam uništava resurse na kojima destinacije baziraju svoj turistički razvoj, ali i umanjuje kvalitetu života lokalnog stanovništva. Turizam stoga mora biti u funkciji održivije, ali i pravednije budućnosti lokalne zajednice, društveno inkluzivan i spreman za prihvat ljudi s različitim spektrom potreba.

Za osiguranje održivosti turističkih destinacija ključnu će ulogu imati obrazovanje, osposobljavanje i istraživanje na način da visokoškolske institucije imaju otvorenu dvosmjernu komunikaciju s turističkim i hotelskim gospodarstvom te javnim sektorom, kako bi detektirali ključne probleme, te zajedno s istraživačkom zajednicom i studentima tražili puteve i rješenja za održivi, odgovoran i cjelogodišnji turizam u Hrvatskoj, kazala je Sandra Janković, zaključujući da na toj osnovi treba u budućnosti prilagođavati studijske programe, dodajući da će novi koncepcijski zaokret u promišljanju donijeti temeljni dokument hrvatskog turizma, Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, u čijem su fokusu upravo održivost, uključivost, zelena i digitalna tranzicija.