Danas će u vukovarsko riječno pristanište uploviti kruzer pun gostiju s Dalekog istoka, a riječ je o 150 turista iz Kine. Prvi je to put da u Hrvatsku, kada je u pitanju turizam na riječnim tokovima, dolazi takva klijentela i jasno je kako to za domaćine u hrvatskom Podunavlju otvara novo poglavlje u tom zanimljivom turističkom segmentu.

Do sada su na tom tržištu dominirali gosti iz Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Njemačke. Tom svojevrsnom ekskluzivnom viješću u Osijeku otvoren II. Panona Tour, forum o nautičkom turizmu na kontinentu.

Za organizatora foruma, Glas Slavonije, uz suorganizaciju Ekonomskog fakulteta u Osijeku, koji je pružio domaćinstvo tom okupljanju, cilj je bio provjeriti trenutno stanje infrastrukture, koliko su iskorišteni potencijali regije i plovnost rijeka, koji su najveći izazovi te kako povećati potražnju i potrošnju gostiju s kruzera.

Dunav predvodnik

Tema riječnog turizma bila je okosnica i prve konferencije Panona Tour, koju je 2019. godine organizirao Glas Slavonije s ciljem promocije važnog segmenta turističke ponude i otvaranja stručne rasprave o mogućnostima ulaganja i razvoja posebnih oblika turizma važnih za istočnu Hrvatsku.

Nedugo nakon toga umiješala se pandemija COVID-19, koja je potpuno blokirala ne samo riječni nego i morski te oceanski kruzing-turizam. No taj turistički segment, posebice na rijekama, gotovo se neočekivano brzo oporavio.

Za Slavoniju, Baranju, Srijem, cijeli istok Hrvatske, na kojemu je šest riječnih pristaništa, četiri na Dunavu te po jedno na Dravi (Osijek) i Savi (Slavonski Brod), to je vrlo dobra vijest.

Središnji događaj foruma bio je panel koji je moderirao Igor Mikulić iz HGK-a, a uvodno predavanje održala je Božana Matoš, predsjednica Strukovne grupe za nautički turizam na unutarnjim vodama Hrvatske gospodarske komore.

Prema njezinim riječima, Hrvatska će ove godine dosegnuti broj od 600 pristajanja kruzera u riječnim lukama.

– Imajući u vidu da imamo tri međunarodna plovna puta na kojima se ova međunarodna krstarenja odvijaju, Dunav je još uvijek predvodnik, zbog svojih navigacijskih uvjeta koji su posljedično doveli do toga da smo na njemu izgradili i najviše pristaništa – Aljmaš, Batinu, Vukovar i Ilok.

Osječko-baranjska županija je u međuvremenu prepoznala potencijal ove vrste turizma i sama potpuno financirala izgradnju pristaništa u Aljmašu. U pravilu ulagač u pristaništa i pristanišnu infrastrukturu je – država.

Provodeći istraživanje za Hrvatsku turističku zajednicu, došli smo do podatka da se ukupan prihod koji se generira po jednom pristajanju kruzera penje i do deset tisuća eura. Ako to usporedimo s brojem ulaganja u jedno pristanište, posljednje je ovdje u Osijeku, u vrijednosti od dva milijuna eura, iz državnog proračuna, jedna godina u sezoni krstarenja riječnih kruzera donosi prihod od šest milijuna eura.

Kada bismo zbrojili koliko je u posljednjih dvadeset godina, a toliko je prošlo od prvih pristajanja kruzera na Dunavu, raznim vrstama usluga generirano prihoda za Vukovarsko-srijemsku i Osječko-baranjsku županiju, sigurna sam da su se opravdala sva ulaganja i iz državnog i iz županijskog proračuna.

No pred nama je njihova modernizacija, jer u Vukovaru i Iloku imamo dva plutajuća objekta koja su stara dvadeset godina. Moramo ih prilagoditi trendovima, a to je zeleno, okolišno, održivo…, naglasila je Matoš.

Ulaganja u luke

Duška Kunštek, ravnateljica Uprave unutarnje plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, govorila je o infrastrukturi, napomenuvši kako su trenutačna ulaganja u pristanišnu infrastrukturu, u lučki sustav, intenzivna i progresivno ih se realizira preko lučkih uprava Vukovar, Osijek, Sisak i Slavonski Brod te preko Uprave Ministarstva.

– Jedno od većih ulaganja je upravo u Osijeku, gdje se preko Lučke uprave Osijek ulaže 10,2 milijuna eura u izgradnju putničkog pristaništa i riječnih marina Donji grad, Nemetin i Neptun. Tu su i marine u Topoljskom rukavcu i Dalju.

​Nastavno imamo ulaganja u Pitomači, Ježevu, Ferdinandovcu, kao i projekt realizacije riječnog tramvaja. U Vukovaru se ulaže 9,5 milijuna eura u izgradnju pristanišne infrastrukture, ovdje govorimo o obnovi putničkog pristaništa i samog imidža destinacije, Vukovara, Vučedola i Iloka.

Riječne marine gradimo u Vinkovcima, Andrijaševcima, Rokovcima, Otoku, Privlaci, Jankovcima. Slavonski Brod ulaže 4,8 milijuna eura u izgradnju putničkog pristaništa, no ulaže se i u manja pristaništva koja su locirana u Županji, Slavonskom Kobašu, Babinoj Gredi i Davoru.

U Sisku je završna etapa izgradnje najveće riječne marine u Hrvatskoj, s 200 vezova, i očekujemo kako će sljedeće godine biti puštena u promet, rekla je Kunštek.

Na okruglom stolu potegnulo se i pitanje je li moguće ulaganje privatnika u riječne marine.

– Prema Zakonu o plovidbi u lukama na unutarnjim vodama, predviđeno je i otvaranje luka posebne namjene, koje se otvaraju za vlastite potrebe osnivača. Moguće je otvoriti i pristanište za posebne namjene za potrebe osnivača, pa su i tu moguće privatne investicije, izvijestila je Kunštek, koja se ovom prigodom dotaknula porasta trenda kružnih turističkih plovidbi manjim brodovima na našim rijekama, što se posebice razvija na Bosutu.

Edukacija vodiča

Hrvatskoj turističkoj zajednici je nautički turizam jedan od glavnih turističkih proizvoda, odnosno i turistički brend Hrvatske.

– To je uostalom i jedan od strateških ciljeva u našem novom marketinško-operativnom planu hrvatskog turizma. Predstavljamo se tržištima Njemačke, Austrije, Italije, Slovenije, Švedske, Mađarske i Poljske.

Prošle godine smo s Turističkom zajednicom Osječko-baranjske županije sudjelovali na specijaliziranom sajmu u Hamburgu, gdje je jedan dan bio posvećen riječnom turizmu, izvijestila je Mihaela Bešlić, viša stručna suradnica u Odjelu za razvoj proizvoda HTZ-a. Na osječkom Ekonomskom fakultetu u sklopu programa cjeloživotnog učenja je i program edukacije turističkih vodiča.

– Ono što je bitno naglasiti u ovome jest da smo vodiče s terena povukli kao predavače, kao članove ispitne komisije i oni zajedno s novim turističkim vodičima mogu raditi na dodatnim programima edukacija.

Započeli smo i program mentoriranja, pa oni koji su na edukaciji kod nas mogu s iskusnijim kolegama i putničkim agencijama ići na teren da vide kako to u praksi izgleda. Tako smo i mi dobili informaciju o dva za Osijek najčešće postavljena pitanja, a to su »gdje se može popiti nefiltrirano pivo« i »gdje je tržnica«.

To je jako važna informacija koja pokazuje kako turistički vodič može postati važna karika u distribuciji vrijednosti, naglasio je Ivan Kelić, prodekan za nastavu i studente na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.

Goste je pozdravila i Sunčica Oberman Peterka, prodekanica Ekonomskog fakulteta u Osijeku, koja je naglasila kako se nada da su i ovom prigodom kao fakultet prepoznati kao važan dionik u stvaranju poticajnog i podržavajućeg okruženja za razvoj svih oblika turizma, pa tako i nautičkog.

Na kontinentu gosti potroše 10, na Jadranu više od 100 eura dnevno

Božana Matoš iznijela je i podatak kako izvanbrodska potrošnja turista koji putuju riječnim kruzerima iznosi deset eura dnevno. Odgovarajući na tu temu, Ivan Herak, član Uprave za financije, korporativno pravo i ljudske resurse ACI-ja d.d., rekao je kako su gosti na jadranskim marinama u pravilu imućnija klijentela, čarteraši dnevno prosječno troše 300 eura, a ostali nautičari oko 130 eura dnevno.

– U odnosu prema 2017. godini, za 39 posto povećani su dnevni izdaci čarteraša, a izdaci ostalih nautičara povećani su za 31 posto. Također, iz godine u godinu raste udio nautičara s većim primanjima.

Primjerice, 2012. samo 49 posto nautičara imalo je primanja veća od 3.500 eura, a taj je postotak 2022. godine iznosio 78 posto, naveo je Herak. Ivan Kelić je pak rekao kako prema iskustvima koje oni dobivaju od turističkih vodiča koji vode kruzerske ture, pokazalo se kako turisti više vole sami otkriti suvenirnice nego situaciju da ih suveniri dočekaju odmah po izlasku s broda.

Novi standardi za edukaciju riječnih kapetana i mornara

Ovom prigodom dotaknuta je i tema nemogućnosti edukacija za kapetana i mornara na riječnim plovilima. Europskim je zakonodavstvom postavljen novi standard, pa mi još nemamo centara za edukaciju na toj novoj razini.

To je u domeni Ministarstva znanosti i obrazovanja, novi program bi do kraja godine trebao biti donesen i kao takav postati poluga za donošenje programa u školstvu i u centrima koji će se ubuduće baviti izdavanjem svjedodžbi.

O Porto Barošu i u Slavoniji

Na konferenciji u Osijeku govorilo se i o jednom od najvećih riječkih projekata – izgradnji luke nautičkog turizma Porto Baroš. Prema riječima Ivana Heraka, za ACI d.d. taj je projekt novi veliki izazov.

– U taj projekt ulazimo zajedno s našim partnerom, tvrtkom Kvarner-Gitone. Projekt zasigurno spada među najvažnije u novijoj povijesti Rijeke. Usudio bih se reći da je ovaj projekt svojevrsni lakmus-papir za Hrvatsku, kazao je Herak, koji je predstavio i postignuća ACI-ja u tzv. zelenom poslovanju.