Kruzeri u hrvatske luke uplovljavaju tijekom cijele godine / Foto ŠIME ZELIĆ/PIXSELL
Hrvatske lučke uprave učile su iz vlastitog, ali i iskustava najvećih mediteranskih luka i destinacija
povezane vijesti
Kruzing industrija već je 2023. srušila rekord u broju putnika i zaradi, a prema svim najavama, trend rasta se nastavlja. Naime, prema analizi Cruise Lines International Associationa (CLIA), najvećeg svjetskog udruženja kruzing kompanija, u 2023. je na kruzerima putovalo oko 31,7 milijuna putnika, što je sedam posto više nego 2019. Lani je pak, prema prvim procjenama, broj putnika još povećan na oko 35 milijuna putnika, dok se ove godine očekuje kako će na brodovima članica CLIA-e krstariti čak oko 37 milijuna putnika, odnosno oko sedam milijuna više nego prijepandemijske 2019.
U Hrvatsku je na kruzerima, odnosno brodovima za kružna putovanja, u prvih jedanaest mjeseci prošle godine stiglo oko milijun putnika. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), kružnih putovanja stranih brodova po hrvatskom Jadranu od početka godine do kraja studenoga bilo je 727, s time da se rast bilježio u svim mjesecima osim u studenom. Svi ostali mjeseci u 2024. donosili su velike, dvoznamenkaste poraste broja putovanja stranih kruzera i putnika na njima. Putnika je na stranim kruzerima u jedanaest mjeseci 2024. u Hrvatsku došlo za 21,2 posto više, što je oko 183 tisuće putnika više nego 2023. U hrvatske je luke lani uplovljavalo 85 kruzera, isto kao i godinu ranije, ali je bilo više ticanja što znači da se i sezona produžila.
Sve više kruzera i u Puli
U Lučkoj upravi (LU) Pula, pak, u ovoj godini očekuju 30 ticanja što je šest ticanja više nego lani. U 2023. godini su imali 18 ticanja što pokazuje kako broj ticanja kontinuirano raste. Ove godine u Puli očekuju devet kruzing kompanija koje dolaze sa svojim brodovima. – U našem slučaju kruzeri dolaze tijekom cijele godine, od siječnja do prosinca. Prošle godine smo u periodu od svibnja do rujna ostvarili 42 posto ticanja, dok ćemo prema najavama za 2025. ostvariti 57 posto ticanja u periodu od svibnja do rujna. Dakle, iako ticanja ostvarujemo tijekom cijele godine, trend povećanja je u sezonskim mjesecima, kažu u LU-u Pula. |
Poštuj Grad!
Hrvatska je i lani pokazala kako je zanimljiva brodarskim kompanijama, a koje s obzirom na sve veću svjetsku flotu, stalno traže nove destinacije koje će uključiti u svoje itinerare. Kruzeri su, međutim, s vremenom u nekim destinacijama doveli do prezasićenja i gužvi kakvih se sjećamo s primjerice dubrovačkih ulica, a samim time sve je veći broj gradova koji nastoje ograničiti broj brodova na kružnim putovanjima u samoj špici sezone te dio prometa prebaciti u pred i posezonu. Dubrovnik je jedan od pionira u održivom razvoju kruzinga koji je kroz svoj projekt Respect the City, odnosno Poštuj Grad, uz ostalo uspio na zdravim osnovama posložiti priču oko ovog po mnogočemu izazovnog turističkog segmenta. Riječ je o destinaciji koja je među brodarima na cijeni jer su itinerari koji uključuju posjet ovom biseru itekako traženi, međutim, već je prije desetak godina postalo jasno da stalno, neselektivno povećanje putničkog prometa s kruzera jednostavno dugoročno nije održiva opcija.
Rezultati upravljanja kruzingom već su se pokazali pa je Dubrovnik 2023. proglašen za najbolju kruzing destinaciju Europe, a lani nominiran za titulu Najbolje svjetske kruzing destinacije. U međuvremenu je i Međunarodno udruženje kruzing kompanija (CLIA) potpisalo Memorandum o razumijevanju s Gradom Dubrovnikom. Tijekom sezone 2018. i 2019. CLIA krstarenja rasporedila su rasporede dolazaka i odlazaka kako bi upravljala protokom posjetitelja i pomogla u smanjenju gužvi na vratima od Pila u starom gradu. Tvrtke za krstarenja također su surađivale s lokalnom zajednicom kako bi razvile nove ture koje bi uključivale lokacije izvan Starog grada. Samim time, Dubrovnik je u CLIA-i postao ogledni primjer upravljanja kruzingom i za druge slične destinacije. Govoreći o tome kako su se u Dubrovniku postavili prema upravljanju kruzing turizmom, Blaž Pezo, ravnatelj Lučke uprave (LU) Dubrovnik, kazao nam je kako se prekretnica dogodila već tamo 2017. godine, dolaskom na čelo grada aktualnog gradonačelnika Mate Frankovića. Krenulo se u zajedničku koordinaciju svih relevantnih dionika u gradu, od lokalne samouprave i Lučke uprave, do Turističke zajednice, komunalnih službi, prometne policije i samih agencija, i to upravo kako bi u koordinaciju bili uključeni svi koji sudjeluju u distribuciji putnika iz luke prema povijesnoj jezgri.
– Sve probleme i izazove koje smo na tim koordinacijama uočili i iskristalizirali, pokušali smo za iduću godinu rješavati kroz pravilnike te smo već 2018. i 2019. u kruzingu imali ipak nešto bolju sliku. Međutim, znamo da je 2020. došlo do velikog preokreta s obzirom na pandemiju koronavirusa te da je sve stalo. Nakon tog perioda, kada se kruzing počeo vraćati, ustvari smo se našli u situaciji da, ili pošto-poto prihvaćamo sve brodove mimo svojih kriterija samo kako bi se promet vratio, ili da ipak inzistiramo na našim postavljenim pravilima. Odlučili smo se za ovu drugu opciju i čak štoviše, odlučili smo tu situaciju iskoristiti kako bismo sve postavili ispočetka. Tako da smo period pandemije iskoristili kako bismo postavili kompletan sustav upravljanja kruzing segmentom te smo vraćanje prometa dočekali spremni. Znali smo točno što želimo, koliko želimo da brod stoji u našoj destinaciji, na koji način distribuirati putnike, kako rasporediti distribuciju putnika tijekom dana i slično. Rezultat toga je 2024. u kojoj smo u punom obujmu implementirali sve te kriterije te je prošla godina bila svojevrsna pokazna godina, kazao je ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik.
Dobri potrošači
Prema CLIA-i, postoji više od 350 luka u Europi u koje uplovljavaju kruzeri. Putnici na kruzerima, kažu, prosjeku troše gotovo 700 eura u lučkim gradovima tijekom sedmodnevnog krstarenja. Nadalje, više od 50 posto putnika s krstarenja vraća se kako bi posjetili lokacije u narednim godinama, što pokazuje dugoročni učinak krstarenja. Tome se dodaju potrošnja kompanija na opskrbu od 11,3 milijarde eura godišnje, troškovi u brodogradilištima od 8,2 milijarde eura godišnje i trošak plaća koji na godišnjoj razini iznosi oko 7,6 milijardi eura, navode u CLIA-i. |
Važno rasterećenje
U Dubrovniku su tako lani imali po 50-ak ticanja mjesečno. Ukupno je bilo 401 ticanje te je na brodovima stiglo oko 533.000 putnika što predstavlja rast u dolascima od 10 posto te pet posto više putnika na kruzerima. Činjenica je da je prije nego se krenulo upravljati ovim segmentom, Dubrovnik u srpnju i kolovozu znao imati i do 80 ili 90 ticanja kruzera mjesečno što je stvaralo strahovit pritisak na destinaciju.
– Zato smo i htjeli promet rasporediti tijekom čitave godine tako da sada imamo i po dvadesetak ticanja u, primjerice, studenom ili ožujku. Isto tako, treba reći da smo bez obzira što smo značajno pojačali pred i posezonu, a rasteretili ljetne mjesece, još uvijek na nekih 200.000 putnika s kruzera manje nego 2019. godine. U međuvremenu nam danas dolaze veći i moderniji brodovi, s obzirom na to da su kompanije iskoristile pandemiju da obnove flotu, pa je i u tom ekološkom smislu situacija bolja. Potom, inzistiramo na home-portu, dakle, želimo da što više brodova Dubrovnik koristi kao luku ukrcaja i iskrcaja putnika jer time destinacija dobiva još više s obzirom na to da gosti prije i nakon krstarenja ostaju u destinaciji. Ti brodovi onda imaju prednost kod biranja termina dolaska i slično. Isto tako, sada imamo situaciju da nam brod u luci ostaje do 12 sati, dok su ranije ostajali do nekih 6 sati. Dakle, praktički danas nemamo broda koji ne dođe u grad ujutro i ne ostane ovdje do kasno popodne. To nam olakšava i dnevnu distribuciju putnika pa nema više situacije da odjednom svi dolaze u povijesnu jezgru, već se dolasci rasporede tijekom cijelog dana. Prije je ograničenje bilo 8.000 putnika s kruzera istovremeno u gradu, dok smo tijekom ovih pet-šest godina to pomalo smanjili na 4.000 putnika istovremeno u gradu, pojasnio je Pezo. Dodao je kako nije poanta hoće li doći jedan kruzer s 3.600 putnika ili četiri s po tisuću putnika, već upravo da se ta granica od 4.000 putnika u gradu ispoštuje.
Reći će kako su se s ovim promjenama odrekli i određenog prihoda, s obzirom na manji broj putnika, rasporedili dolaske brodova tijekom čitave godine, kao i produžili boravak na dnevnoj bazi, a dakle daju prednost onima koji Dubrovnik žele kao home-port. Na pitanje je li destinacija sada »prodisala«, ravnatelj dubrovačke Lučke uprave istaknuo je kako se postiglo da više nema upiranja prstom u kruzere u ljetnim mjesecima. Kako su za 30, 40 posto uspjeli smanjiti broj ticanja u vršnoj sezoni, paralelno nadoknađujući taj broj u pred i posezoni, postigli su za sada optimalan promet. U ovoj godini se tako očekuje oko 570.000 putnika na kruzerima i 410 ticanja ovih brodova. Riječ je o nekih 4-5 posto povećanja prometa, ali isključivo u pred i posezoni. Inače, osim što je Grad partner CLIA-e, tako je i Lučka uprava članica Medcruisea – Mediteranskog udruženja lučkih gradova. Ovim asocijacijama su Dubrovčani svoj model upravljanja kruzingom predstavili i drugim gradovima kako bi se i sami mogli na kvalitetniji način postaviti prema sve većem broju kruzera u europskim i svjetskim morima.
Veliki posao za europske škverove
S brojem putnika, raste i svjetska kruzing flota. Prema portalu Cruise industry news, ove godine bi trebalo zaploviti 15 novogradnji vrijednih gotovo 12 milijardi dolara, i to u rasponu od broda »Four Seasons« I kapaciteta samo 180 putnika do »Disney Adventurea« sa 6.000 putnika. Prosječna cijena novogradnje za 2025. trenutačno iznosi 785 milijuna dolara. Pri tome najviše kruzera, njih šest, gradi talijansko brodogradilište Fincantieri. Što se tiče regija kojima će brodovi ploviti, po Europi će ploviti »Mein Schiff Relax« TUI Cruisesa, »Allura« kompanije Oceania, »Star Princess« kompanije Princess, dok će najveći novi kruzer koji će zaploviti ove godine Disneyjev »Adventure« kapaciteta 6.000 putnika ploviti po Aziji. Inače, to je i najskuplji kruzer koji će biti porinut ove godine vrijedan 1,8 milijardi dolara. Što se tiče 2026., podaci pokazuju da će nagodinu broj novih kruzera u svjetskim morima rasti još više s obzirom na to da se planira porinuće ukupno 16 novih brodova. Ipak, u odnosu na ovu godinu ukupan kapacitet bit će nešto manji, s time da neće zaploviti ni jedan kruzer s više od 6.000 putnika, iako se očekuje porinuće tri novogradnje s više od 5.000 putnika. Zanimljivo je kako se po ovim najavama vidi kako će najveći novi brodovi u pravilu ploviti po Aziji. Inače, i u idućoj godini će najviše novih kruzera biti porinuto iz talijanskog Fincantierija. Podaci CLIA-e pokazuju u kako su gotovo svi svjetski brodovi za krstarenje izgrađeni u europskim brodogradilištima pa je tako industrija u Europi u 2023. generirala 55,3 milijarde eura prihoda i 400 tisuća radnih mjesta. U sljedećih 12 godina, uz investicije od 57 milijardi eura, 72 od 76 brodova za prekooceanska krstarenja bit će izgrađeno u europskim brodogradilištima, odnosno njih 97 posto, od čega 40 u Italiji, 12 u Njemačkoj i njih deset u Francuskoj. Brodovi za krstarenje uključuju europske tvrtke u cijelom lancu vrijednosti, od dobavljača čeličnih ploča trupa do visokotehnološke opreme na brodu i dizajna interijera. |
Stigli prvi kruzeri
Polako, ali sigurno svoje mjesto na kruzing karti našla je i Rijeka u kojoj je sezona prvi put proširena na cijelu godinu.
– U 2025. godini u riječkoj luci se očekuje 24 ticanja kruzera, a moguće je da bude još koje dodatno ticanje kao što je bio slučaj i ranijih godina. Za 2026. godinu najave su još bolje i prema dosadašnjim najavama očekujemo najmanje 38 ticanja kruzera što će biti novi rekord dolazaka kruzera u riječku luku, najavio je Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave (LU) Rijeka. Naime, prvi ovogodišnji kruzer u Rijeku je stigao već 12. siječnja te otvorio ovogodišnju sezonu brodova na kružnim putovanjima. Riječ je bila o manjem kruzeru dužine 59,6 m i kapacitetom do 50 putnika. Veći kruzeri kreću s brodom »MSC Opera« čiji je dolazak u riječku luku najavljen za 4. travnja ove godine. Prema najavama iz riječke Lučke uprave, kompanije koje dolaze u 2025. godini su Grand Circle Cruise Line, MSC Cruises, Regent Seven Seas Cruises, AIDA Cruises, Holland America Line, Oceania Cruises i prvi puta COSTA Cruises.
– Neke kompanije ove godine neće dolaziti u Rijeku, što nije ništa neuobičajeno jer kompanije periodički mijenjaju rotacije ili premještaju brodove u druge dijelove svijeta kako bi svojim stalnim gostima omogućile nova iskustva. Najveći kruzer koji ove godine dolazi u riječku luku je »MS Costa Deliziosa« čija ukupna dužina iznosi 294 metra. Općenito, najave za naredni period su dobre, zadovoljni smo s ovogodišnjom sezonom i nastavljamo s promocijom Rijeke kao destinacije za brodove za kružna putovanja, naveo je Vukorepa. Dodajmo kako je prošla godina u Rijeci bila rekordna po broju kruzera s ukupno 30 ticanja. Osim kruzera zabilježena su i 283 ticanja manjih turističkih brodova te su tako lani u Rijeci zabilježena ukupno 55.236 putnika s kruzera.
U Zadru su, pak, lani zabilježili 220 dolazaka i nešto manje od 250.000 putnika s kruzera. Željko Knežević, ravnatelj Lučke uprave (LU) Zadar pojasnio je kako je 2024. donijela snažan rast putnika od čak 45 posto u odnosu na godinu ranije.
– Ove godine će biti vrlo uspješna sezona, ali ipak ne očekujemo tako snažan rast. Naime, u trenutnim najavama bilježimo 226 dolazaka brodova na kružnim putovanjima uz očekivanih 280.000 putnika. Dakle, tri posto rasta u dolascima i oko 10 posto u broju putnika, rekao je ravnatelj LU-a Zadar. Dodao je kako su u zadarskoj luci manje-više sve najveće kompanije prisutne već duži niz godina, a slična situacija je i u 2025. Na pitanje koliko se uspjelo produžiti kruzing sezonu, kaže ravnatelj zadarske Lučke uprave.
Produžena sezona
Kazao je kako se definitivno uspjelo produžiti sezonu koja traje praktički cijelu godinu.
– O značajnim brojkama možemo govoriti već od početka travnja pa sve do sredine studenog. Više je mehanizama koje smo pokrenuli u smislu disperzije prometa, međutim, kao najznačajnije možemo spomenuti politiku tarifa koja je stimulativna izvan sezone dok u visokoj sezoni dodatno raste. Infrastruktura izgrađena u posljednjem desetljeću također omogućava prihvat brodova i u niskoj sezoni kada su vremenske okolnosti znatno nepovoljnije. A također i poslovna i destinacijska politika gradova i luka u okruženju također povoljno djeluje na disperziju prometa kao i povećanje ukupne flote kruzera koji borave na Mediteranu, kazao je Knežević ističući kako je Lučkoj upravi Zadar svakako u fokusu održivi rast. Ne postoje egzaktni podaci o tome koliko destinacija može podnijeti opterećenja, ali iskustveno se zna da lučka infrastruktura može podnijeti vrlo visoke brojke. Dosad su u zadarskoj luci zabilježili više od 7.000 putnika i 79 autobusa u jednom danu i luka je to uspjela prihvatiti. Realokacijom trajektnog i kruzing prometa u Gaženicu, Zadrani su također osigurali manji pritisak na destinaciju jer veliki broj izletničkih autobusa ne završi u gradu, već se disperzira po cijeloj županiji i šire. Prije izgradnje Gaženice to nije bilo moguće. I dalje se aktivno prati situaciju u luci pa LU Zadar u budućnosti planira instalirati potrebnu opremu za praćenje prometa kako bi dobili što kvalitetniju informaciju o kretanju putnika i vozila.
– Kako je već spomenuto, tarifnom politikom i kvalitetnom infrastrukturom može se puno učiniti po tom pitanju, tako da vjerujemo da ćemo još koju godinu izbjeći neka veća ograničenja. Učili smo dosta iz vlastitog kao i iskustava najvećih mediteranskih luka i destinacija tako da ćemo uvijek imati spremna rješenja. Kampanje, tarifna politika i ograničenja kod uplova brodova su samo neki od mehanizama koji su nam na dispoziciji, a koji su se pokazali učinkovitima u rješavanju dosadašnjih izazova, zaključio je ravnatelj LU-a Zadar.
