Na ovogodišnjem 9. poslovnom forumu „Inicijativa tri mora“ u Vilniusu razgovaralo se, između ostalog, o riječkim projektima Rijeka Gateway i LNG terminal, u sklopu šire teme jačanja političke, gospodarske i sigurnosne suradnje, posebice u energetici, prometu i digitalizaciji zemalja između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora. Hrvatsku predstavlja ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

Inicijativu su pokrenule Poljska i Hrvatska 2015. godine, sa snažnom potporom SAD-a, a danas okuplja 13 država članica EU između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora.

Cilj inicijative je jačanje povezanosti trinaest članica koje u toj sferi zaostaju za zapadom Europske unije, s posebnim naglaskom na suradnji na području prometa, energetike, vojne mobilnosti i digitalizacije u regiji triju mora, ali i šire, s našim regionalnim i transatlantskim partnerima. Dubrovnik je bio domaćin prvog sastanka na vrhu inicijative 2016., a bit će i 2026. 

Zemlje partnerice inicijative su Ukrajina i Moldavija, a jedna od tema bit će i jačanje potpore obnovi Ukrajine, posebno njezine prometne infrastrukture. Osim patronama SAD-a, inicijativu podržavaju i u njoj sudjeluju i EU te Njemačka. Očekuje se da će novi strateški partner inicijative postati Japan, koji će se tako pridružiti SAD-u, Njemačkoj i Europskoj komisiji. 

Na večeri u okviru formu sudjelovao je i Pavao Vujnovac koji je predstavio ključne projekte ENNA-e i PPD-a u regiji, ilustrirajući kako hrvatske luke i energetska infrastruktura mogu doprinijeti zatvaranju trajnih praznina u okviru energetske sigurnosti kontinenta. Raspravljalo se i o važnosti projekata LNG terminal na Krku te strateškom projektu Rijeka Gateway.

Posebno zapažena rasprava vrtjela se oko mogućnosti financiranja geotermalnih projekata putem Investicijskog fonda Inicijative Tri mora – potencijalnog preokreta u našoj potrazi za energetski neovisnom Europom, posebno zbog sposobnosti geotermalnih izvora da osiguraju osnovno opterećenje.

Važno je napomenuti da uspjeh takvih geotermalnih inicijativa uvelike ovisi o javnom financiranju. To je stvarnost istaknuta američkim iskustvom, koje jasno pokazuje važnu ulogu podrške vlade u realizaciji takvih složenih projekata.