Rijeka Gateway je najveći i najvažniji riječki projekt u 21. stoljeću. To je zahvat koji mijenja grad i luku istovremeno, jer mu je cilj otvoriti građanima Rijeke pristup moru, revalorizirati prostore u središtu grada, koji su dio riječke luke i koriste se za potrebe lučkih aktivnosti, te omogućiti da se luka razvija kako bi mogla odgovoriti zahtjevima tržišta
Simbioza grada i luke zahtjevan je proces, a u Rijeci se taj proces u posljednjih 12 godina zasniva na realizaciji Rijeka Gateway projekta. Prvi zajam Rijeka Gatewaya potpisan je 12. srpnja 2003. i zamišljen je kao projekt obnove riječkog prometnog pravca te povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Nipošto nije bila riječ samo o obnovi riječke luke, već i o ulaganjima u razvoj cestovne i željezničke infrastrukture kako bi se stvorili uvjeti za povećanje prometa i razvoj cijelog pravca. Istovremeno Rijeka Gateway ima za cilj otvoriti građanima Rijeke pristup moru, revalorizirati prostore u središtu grada, koji su dio riječke luke i koriste se za potrebe lučkih aktivnosti (prekrcaja, skladištenja robe) te omogućiti da se luka razvija kako bi mogla odgovoriti zahtjevima tržišta, kao i da građani istovremeno dobiju na korištenje nove sadržaje na izuzetno atraktivnom prostoru na moru u strogom središtu grada. Zbog svega navedenog Rijeka Getaway je generacijski projekt, koji polako mijenja Rijeku, što pokazuje i analiza brojnih investicija, koje su realizirane u posljednjih 12 godina, kao i onih koje se tek trebaju ostvariti u budućnosti.
Terminal i mehanizacija
Te 2003. institucije potpisnici prvog kreditnog aranžmana bili su Lučka uprava Rijeka te Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste, jamstvo za zajam dala je hrvatska Vlada, čiji je predsjednik tada bio Ivica Račan, a zajam je odobrila Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD). Ciljevi su bili brojni, projekti zahtjevni, a investicije velike. U segmentu razvoja riječke luke osnovna je zamisao bila osigurati izgradnju novog kontejnerskog terminala na sasvim novoj lokaciji, a to je Zagrebačka obala. Osim toga bila je predviđena i nabava lučke mehanizacije i opreme, sredstva su korištena i za socijalni program zbrinjavanja djelatnika poduzeća Luka Rijeka d.d., za modernizaciju infrastrukture, izgradnju Pomorskog putničkog terminala riječke luke na korijenu Riječkog lukobrana, te za niz drugih projekata s ciljem uspostavljanja moderne organizacije i implementacije IT sustava na lučkom području u nadležnosti Lučke uprave Rijeka. Dio sredstava trebalo je usmjeriti i na cestovnu komponentu, prije svega na obnovu i pojačano održavanje Krčkog mosta, ali i na gradnju južnog kolnika riječke obilaznice, te ca cestu D-404 koja je trebala direktno spojiti kontejnerski terminal Brajdica sa zaleđem, odnosno sa autocestom Rijeka-Zagreb i preko čvora Bosiljevo sa autocestom Zagreb-Split.
U sklopu terminala Brajdica izgrađena je i veterinarsko-fitosanitarna inspekcijska stanica (Border Inspection Point – BIP) što je bila obveza vezana uz pristupanje RH u punopravno članstvo EU-a, jer riječka luka predstavlja jedan od sedam graničnih prijelaza na kojima će se vršiti kontrola proizvoda koji se unose u EU iz trećih zemalja. Objekt BIP predan je na korištenje Ministarstvu poljoprivrede i Ministarstvu zdravstva 28. lipnja 2013., a Lučka uprava projekt je realizirala u rekordno kratkom roku kako bi novi terminal što prije mogao početi s radom u skladu sa europskim propisima.
Ujedno je Brajdica sa cestom D-404 dobila i strateški izuzetno važan cestovni spoj s pozadinskim terminalom na Škrljevu, gdje je danas pred realizacijom investicija u modernizaciju prostora Škrljeva kako bi isti postao još kvalitetniji servis i potpora poslovanju Brajdice. Kako iz navedenog proizlazi svaka investicija u Rijeka Gatewayu multiplicira višestruke pozitivne efekte. Tako je cesta D-404 otvorila priču o Škrljevu, a izgradnja dodatnih 320 metara obale na Brajdici pružila možda i odlučujuću sinergiju za potpisivanje koncesijskog ugovora s privatnim operaterom ICTSI, koji je terminal opremio novim kontejnerskim mostovima i drugom opremom. Slično je i sa izgradnjom zgrade novog Pomorskog putničkog terminala riječke luke bez koje ne bi bilo postupnog buđenja putničkog prometa te otvaranja priče o Rijeci kao destinaciji za mega luksuzne jahte.
Bilo je i neuspjeha
No, nije sve uvijek teklo glatko niti u zacrtanim rokovima, Rijeka Gateway je iz različitih razloga evoluirao i mijenjao se. Najbolji je primjer projekt Zagrebačke obale, koji u prvom pokušaju nije bio uspješan, jer se nije realizirao ugovor o izgradnji potpisan 2006. s japanskom tvrtkom Kajima. Pokazalo se da je stanje podmorja na lokaciji budućeg terminala bilo zahtjevnije od očekivanog, odnosno da bi gradnja predviđenom metodom kesona bila bitno skuplja od onoga što je predviđao ugovor, koji se na kraju morao raskinuti, a cijeli proces krenuti od početka. Međutim, da nije bilo tih poteškoća vjerojatno nikada ne bi bio moderniziran i proširen postojeći terminal na Brajdici što se na kraju pokazalo kao dodatna kvaliteta. Povijesni podaci govore da je ugovor o zajmu za projekt Rijeka Gateway II potpisan 17. travnja 2009. Ukupna vrijednost lučke komponente obnove riječkog prometnog pravca I i II iznosi 198,9 milijuna eura od čega se 144,3 milijuna eura odnosi na sredstva zajma Svjetske banke dok 54,6 milijuna eura čini domaći udio, odnosno sredstva iz državnog proračuna RH.
Upravo je razvoj kontejnerskog prometa uvijek bio jedan od najvažnijih ciljeva Rijeka Gatewaya, ali se sada krenulo graditi na dvije lokacije. Kako je odgođena izgradnja Zagrebačke obale, jer se moralo pristupiti novom natječaju, sredstva su preusmjerena prema Brajdici. Izgrađena je druga faza terminala, odnosno dodatnih 320 metara obale uz koju je povećana i dubina mora na 14 metara, te je kapacitet Brajdice povećan na ukupno 600.000 TEU-a. Usporedbe radi, riječ je o gotovo četiri puta većem kapacitetu u odnosu na mogućnosti stare Brajdice. Sve to omogućilo je i novu fazu razvoja Brajdice nakon što su radovi na izgradnji novog pristaništa dovršeni u svibnju 2013.
Novi koncesionar ICTSI opremio je novi terminal, pa je 20. svibnja 2013. godine postao datum koji će se pamtiti u povijesti riječke luke. Tog je dana specijalnim brodom »Zhen Hua 20« iz Šangaja na Brajdicu dopremljena oprema za pretovar kontejnera vrijedna 23 milijuna eura. Riječ je o dvije »Panamax« obalne dizalice velike nosivosti, šest kontejnerskih mostova i dva kontejnerska mosta za željeznicu, čime je kontejnerski terminal postao u potpunosti opremljen u skladu sa svjetskim standardima.
Na Brajdici je uređen i ulazno izlazni punkt, uvedene su i ID kartice, te video nadzor na terminalu. Osim toga, druga faza izgradnje Brajdice omogućila je privez značajno većih brodova, ali je i tu bilo potrebno provesti dodatne radove. Montirana je plutača za privez brodova prošle godine kako bi na terminalu mogli biti privezeni i najveći kontejnerski brodovi, koji dolaze u sjeverni Jadran i imaju dužinu od gotovo 370 metara. Vrijednost dosadašnjih ulaganja u proširenje terminala Brajdica (RGP I i II) premašuje 30 milijuna eura. Toj svoti treba pridodati i buduću investiciju u produbljenje obale i korekciju gaza na staroj obali, čija se vrijednost procjenjuje na dodatnih šest milijuna eura.
Piloti i kesoni
Neovisno o Brajdici, projekt Zagrebačke obale je nastavljen. Danas je u tijeku izgradnja prve faze terminala s dužinom obale od 400 metara. Ugovor o projektiranju i gradnji vrijedan je 70,58 milijuna eura i potpisan je u travnju 2012. godine između Lučke uprave Rijeka i predstavnika konzorcija triju talijanskih tvrtki: Grandi Lavori Fincosit, Impresa di Costruzioni Giuseppe Maltauro i Nuova Co. Ed. Mar. Izgradnja odlično napreduje i trenutno je obavljen veći dio posla na postavljanju šljunčanih stupova (pilota), koje je specijalizirani radni brod ugradio u postojeće morsko tlo na dubine nerijetko veće od 60 metara. Radovi vezani za izradu podmorskog temeljnog nasipa dovršeni su krajem ove godine.
Na drugi važan korak otvaranja luke građanima kroz prenamjenu Delte i Porto Baroša trebat će pričekati još neko vrijeme. Planiraju se izmjestiti lučke aktivnosti na drugu lokaciju, dok bi se na Delti razvijalo stambeno, komercijalno i rekreacijsko središte, a na području Porto Baroša gradila marina i hotel s nizom drugih sadržaja. Lučka uprava Rijeka je u suradnji s Gradom Rijeka i Društvom arhitekata Rijeka 2013. godine objavila rezultate natječaja za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja za uređenje područja Delte i Porto Baroša u Rijeci. Pristiglo je 56 radova (od čega 24 strana), te je ocjenjivački sud jednoglasno donio odluku o dodjeli tri jednakovrijedne prve nagrade i to projektima arhitektonskih ureda Studija 3LHD d.o.o. iz Zagreba, PORTICUS d.o.o. za projektiranje iz Splita i Njirić + arhitekti d.o.o./prof. Hrvoje Njirić. Ta tri projekta vizualno su zacrtala budući izgled Delte i Porto Baroša, a na budućem developeru jest izbor najboljeg rješenja, koje se ima implementirati. Međutim, prethodno je neophodno zakonski riješiti sve nedoumice oko ovog projekta, te usvojiti novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.
Predviđeno je ukupno polaganje oko 1,1 milijuna kubika materijala u temelje budućeg terminala, koji bi s dubinom mora uz obalu od 20 metara, trebao imati tehničke karakteristike s kakvima se trenutačno ne može pohvaliti niti jedna luka na Jadranu, što znači da će Zagrebačka obala moći prihvatiti prihvatiti kontejnerske brodove posljednje generacije. Na konačnu poziciju postavljena su četiri od ukupno 49 predviđenih kesona. Kesoni su divovskih dimenzija, dužine 20,8 metara, širine 11 i visine 22,9 metara, a svaki keson teži do 4.000 tona. Sve to govori da će ovaj put izgradnja Zagrebačke obale biti uspješna, a u narednim godinama nastojat će se potvrditi i nastavak projekta u drugoj fazi, koja predviđa izgradnju dodatnih 280 metara obale. Taj projekt Lučka uprava Rijeka će kandidirati za sufinanciranje prema CEF-u. Dodatne investicije predviđene su u izgradnji ceste D-403, koja treba spojiti Zagrebačku obalu i čvor Škurinje na riječkoj obilaznici, te kroz investicije u izgradnju novog teretnog željezničkog kolodvora Rijeka-Mlaka.
Molo Longo
Posebno važan dio Rijeka Gatewaya odnosi se na promjene, koje doprinose kvaliteti života građana Rijeke. Dva najvažnija projekta u tom segmentu su izgradnja novog Pomorskog putničkog terminala, te preuređenje Delte i Porto Baroša. Molo Longo je otvorio svoja vrata Riječanima upravo zbog projekta uređenja Pomorskog putničkog terminala riječke luke na korijenu Riječkog lukobrana, investicije koja je vrijedna 95 milijuna kuna. Terminal je otvoren 6. listopada 2009. i njegov sastavni dio čini suvremeno opremljen Lučki kontrolni centar za praćenje prometa brodova. Riječani su dobili izlaz na more, dobili su možda i najatraktivniju gradsku šetnicu na lukobranu, čija je dužina gotovo dva kilometra te su na njoj označene biciklističke staze i uređene povijesne dizalice kao posebna atrakcija. Osim lukobrana mijenja se i vizura na ostalim dijelovima putničke luke. Šetnica uz Rivu Boduli je proširena, dijelom je izmješteno parkiralište kako bi se uredila šetnica, koja je osvježena klupama i kamenim vazama sa zelenilom. Također je otvoren novi ugostiteljski objekt »Boonker« pored kojeg je uređen i manji park te postavljen ponton za privez jahti. Oživio je i cruising pa je tako ove godine u Rijeku došlo sedam cruisera, a iduće se očekuje dvostruko više.
Urađeno i ono što tek treba uraditi, čine Rijeka Gateway najvećim i najvažnijim riječkim projektom u 21. stoljeću. To je zahvat koji mijenja grad i luku istovremeno za generacije koje dolaze.
