RIJEKA – Znanje i tehnološka platforma u proizvodnji sterilnih farmaceutskih oblika ključan su preduvjet da se krene u avanturu proizvodnje cjepiva, kao i osiguranje izvora financiranja.

U JGL-u imamo znanja i vještine u proizvodnji sterilnih farmaceutskih oblika, kao i jaku tehnološku platformu, te bismo mogli početi proizvoditi cjepivo, bilo vektorsko bilo mRNA, ali jedino pod uvjetom da dobijemo licencu od nekog strateškog partnera za transfer gotove tehnologije za proizvodnju cjepiva, izjavio je nedavno predsjednik Upravnog odbora JGL-a Ivo Usmiani.

Govoreći o dobivanju licence, Usmiani je naglasio kako u Rijeci također postoji Centar izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva s desetak kvalitetnih virologa, virusnih imunologa i molekularnih biotehnologa okupljenih oko profesora Stipana Jonjića, koji se bave vektorskim cjepivima, a s kojima JGL surađuje i s kojima bi riječka farmaceutska tvrtka mogla postići snažnu sinergiju.

Voditelj Centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva prof. dr. Stipan Jonjić s riječkog Medicinskog fakulteta kaže da bi bilo fantastično da se proizvodnja cjepiva protiv COVID-19 u Rijeci uistinu i ostvari.

Moderni pogoni

– Kao što znate, JGL ima moderne pogone i temeljne uvjete za rad koji podrazumijevaju uzgoj staničnih kultura, odnosno proizvodnju virusa, pročišćavanje i sve druge komponente rada koje se moraju odvijati u sterilnim uvjetima. Osim toga oni imaju ambicija za razvoj molekularnih tehnologija koje su ključne za razvoj cjepiva. Koliko je meni poznato, oni bi neke od infrastrukturnih jedinica morali nabaviti, ali to ne bi trebao biti velik problem iako bi mogao postojati problem s vremenom.

Ukoliko JGL sklopi ugovor s nekom kompanijom koja već proizvodi odobreno cjepivo i pod uvjetom da se ostvare sve tehnološke pretpostavke za proizvodnju, a potrebne su i određene licence, pakiranje i skladištenje cjepiva, utoliko bi oni mogli krenuti, što bi bilo fantastično i za nas u Hrvatskoj i za Europu i regiju. EU bi zapravo trebao raditi na pokretanju desetaka sličnih pogona koji bi proizvodili cjepiva na tehnologijama koje su već dostupne i prihvaćene u Europi. Da se razumijemo, radi se o velikom izazovu, ali bez ambicija i izazova nema niti uspjeha. Meni je osobno jako drago da vodstvo JGL-a ima takve ambicije, bez obzira na to kako će se stvari dalje razvijati. Usvajanjem novih tehnologija njima se pruža mogućnost uključivanja u proizvodnju i razvoj i drugih cjepiva i bioloških lijekova. Da ne govorim koliko bi takve stvari bile važne za Rijeku i regiju, smatra Jonjić.

Centar izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva s JGL-om već sudjeluje na jednom projektu i, kako ističe Jonjić, prisutno je obostrano pozitivno iskustvo.

Mladi znanstvenici

– U Znanstvenom centru izvrsnosti koji djeluje na Medicinskom fakultetu u Rijeci, ali i na Sveučilištu u Zagrebu, radi znatan broj virusologa, imunologa i drugih stručnjaka koji bi mogli u nekom obliku pomoći pri uvođenju novih tehnologija potrebnih za pokretanje proizvodnje cjepiva, ali i razvoj novih cjepiva. Nadalje, u sklopu Centra izvrsnosti djeluje cijeli niz fantastičnih mladih znanstvenika sličnih profila koji zacijelo traže svoje ‘’mjesto pod suncem’’ i ovakvi kapitalni projekti mogu biti izazov za sve njih. Na Medicinskom fakultetu u Rijeci pokreće se i studij farmacije, što također nije nevažno za budućnost JGL-a, smatra Jonjić.

Kod ideje o proizvodnji cjepiva protiv COVID-19 u Rijeci, Ivo Usmiani je za naš list ipak upozorio da ovakav velik i važan projekt mora imati i podršku države.

– Ovakav kompleksan znanstveni poduhvat, osim podrške i angažmana akademske zajednice, traži vrlo jasan stav, fokusirano strateško opredjeljenje i potporu same države. Financiranje ove vrste investicije kroz, primjerice, sredstva EU-a iz Mehanizma za oporavak i otpornost, moglo bi biti ključna poluga transformacije hrvatskog gospodarstva i povećanja njegove produktivnosti i konkurentnosti na vrlo kompetitivnom EU-tržištu. Smatram da ne smijemo imati barijera u glavama. Daleke 1893. godine u Kraljevskom zemaljskom zavodu za proizvodnju cjepiva pokrenuli smo proizvodnju cjepiva protiv velikih boginja i dokazali da se kao jedna mala država možemo uključiti u to područje. U skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine, realizacijom proizvoda visoke dodane vrijednosti kao što su cjepiva mogli bismo uspješno osigurati samodostatnost i neovisnost države, ojačati kapacitete javnog zdravstva te zadržati i dodatno umrežiti visok nivo ekspertnog znanja koje imamo, pojasnio je Usmiani.