Željeznička nesreća u Karlovcu još krajem listopada, u kombinaciji sa zatvaranjima pruge zbog radova te nepovoljnim vremenskim uvjetima u studenom i prosincu te ograničenim kapacitetima kontejnerskog, ali i drugih terminala u riječkoj luci, dovele su u zadnja dva mjeseca do značajnih poteškoća s prihvatom brodova i otpremom tereta prema krajnjim odredištima.

Pitoreskna razglednica

Zakrčenju luke svjedoči i neuobičajeno velik broj brodova koji svakodnevno na sidrištu čekaju na uplovljavanje u luku, kao i vidljivo velik broj kontejnera uskladištenih na zasad jedinom terminalu za njihov prekrcaj na Brajdici.

Dok će mnoge slika pet-šest ili više usidrenih brodova podsjetiti na zlatne dane riječke luke, brodare, pomorske agente i sve ostale uključene u logistički lanac pomorskog transporta takva slika nimalo ne veseli.

Marko Škraljsky, predsjednik Udruge pomorskih agenata Hrvatske (UPAH) kaže da je 20. prosinca na sidrištu ispred riječke luke bilo čak jedanaest brodova, što je najveći broj u zadnjih dvadeset godina.

– Iako većini građana i ljudi koji dolaze u Rijeku to izgleda privlačno i daje Rijeci i kvarnerskom zaljevu pitoresknu razglednicu, realnost je nešto drukčija. Brod je, kao i većina prijevoznih sredstava, napravljen da prevozi robu i ljude te donosi korist vlasniku, a svako stajanje košta, i to nemali novac.

Od navedenih 11 brodova, pet je bilo kontejnerskih-linijskih brodova koji su najviše pogođeni čekanjem zbog održavanja rotacije od po desetak i više luka kod direktnih servisa na više kontinenata, do manjih »feeder« brodova, s nešto manje luka u rotaciji, ali bitnih za rasterećenje velikih HUB-ova u Mediteranu, ističe Škraljsky, dodajući kako je, prema dostupnim podacima, dnevni najam kontejnerskog broda kapaciteta prijevoza 6.500 kontejnerskih jedinica (TEU) oko 67 tisuća dolara, a u Rijeku dolaze i brodovi kapaciteta do 15 tisuća TEU-a, čiji je dnevni najam znatno skuplji.

Za situaciju u kojoj je terminal na Brajdici kojim upravlja AGCT već duže vrijeme zakrčen teretom, a brodovi u luci čekaju na iskrcaj, postoji više objektivnih razloga, ističe Škraljsky, posebno ističući željezničku nesreću u Karlovcu, kada je promet željeznicom bio prekinut na tjedan dana, nakon čega su zaredala zatvaranja pruge zbog radova na dionici od Zagreba prema Mađarskoj.

– Na kontejnerskom terminalu stvorilo se veliko zakrčenje kontejnerima koji danima, pa i tjednima, nisu mogli biti otpremljeni prema destinacijama u Mađarskoj i srednjoj Europi. Roba koja čeka u kontejnerima na terminalu ne dolazi u očekivanom roku do krajnjeg korisnika koji trpi materijalnu štetu, a vrlo često prijeti i prekid proizvodnje kada se radi o repromaterijalu.

Brodari penaliziraju korisnika za prekovremeno zadržavanje kontejnera, dok terminal penalizira brodare za okupiranje skladišnog prostora na terminalu naplatom skladišnine za prekovremeno stajanje. Na par tisuća kontejnerskih jedinica iznosi su veliki i svi su nezadovoljni, kaže Škraljsky.

Dodaje da su se na sve navedene probleme nadovezala i učestala olujna juga i bure, što je uzrokovalo prekide lučkih operacija, kao i povremena zatvaranja luke.

Novi terminal

Reći će i da su radovi na produbljavanju uz operativnu obalu terminala trajali znatno duže od očekivanog, pa je u upotrebi bio samo jedan vez s dvije dizalice.

Jedna od preostalih dviju bila je, podsjećamo, potpuno uništena u nevremenu prošle godine, dok je druga koja je bila izvan funkcije nekoliko godina, zbog radova na produbljavanju, trenutno u remontu pa terminal i dalje radi sa samo dvije dizalice, unatoč mogućnosti priveza dvaju brodova koja je ostvarena projektom produbljavanja.

Stvari bi se, po tom pitanju, trebale značajno promijeniti tek u drugoj polovici iduće godine, kada bi s radom trebao započeti novi kontejnerski terminal Rijeka Gateway na Zagrebačkoj obali, a na Brajdicu stići nove dvije obalne dizalice generacije super-post Panamax, što će omogućiti prekrcaj s najvećih brodova u punoj visini i širini.

– To neće puno pomoći rješavanju trenutne situacije, ali je svakako dobra stvar za budućnost. Neki od spomenutih razloga koji su doveli do poteškoća su nepredvidivi, ali moraju se očekivati, poput željezničke nesreće, za što, kao i u svakom drugom načinu prijevoza, raste šansa i postotak povećanjem prometa kao i nepredvidive vremenske (ne)prilike.

Kod ostalih spomenutih razloga, posebice zatvaranja pruge zbog planiranih radova, smatramo da mora postojati bolji kanal komunikacije i slušanja potreba tereta koji je najbitniji i osnovni generator razvoja luke, ali i svih infrastrukturnih radova koji se dešavaju.

Stoga kao UPAH, ali i naše članice pojedinačno, aktivno radimo na tome da ključne informacije o potrebama tereta dospiju na pravo mjesto, počevši od Lučke uprave kao krovne organizacije, preko odgovornih za infrastrukturu u HŽ Infra, pa do resornog Ministarstva, kaže Škraljsky.

Ogromna prilika

Dodaje da Rijeka prvenstveno kao luka, ali i Grad, ima ogromnu priliku vrlo skoro opet postati važna luka na Jadranu i Mediteranu te neizostavna ulazna točka za teret srednje Europe, što joj je bila i prvotna namjena.

– Za to se stvaraju svi potrebni preduvjeti, od novog terminala, željeznice koja se modernizira, sve do rastuće svijesti gospodarstava u okolnim zemljama o Rijeci kao optimalnoj luci za prijevoz robe, o čemu svjedoči i konstantan rast kontejnerskog prometa zadnjih godina.

Jedini nam problem može predstavljati naša poslovična opuštenost kada smo favoriti i mislimo da će se samo našom pojavom na terenu stvari same od sebe riješiti.

Neće, stoga su poniznost, dobra koordinacija i slušanje potreba svih sudionika, sinergija svih struktura počevši od brodara, terminala, prijevoznika, pa i samih vlasti, preduvjet za očekivani rezultat te za brodove u plovidbi sa čim kraćim zadržavanjem u luci, koliko god to smanjilo vizualni doživljaj Kvarnera i percepciju Rijeke kao luke kod običnih građana, zaključuje Škraljsky.

Unatoč svim poteškoćama, kojima treba pridodati i krizu u Crvenom moru, zbog koje većina brodova između Azije i Europe plovi oko Afrike, promet kontejnera u Rijeci će i ove godine rasti, s očekivanim prometom većim od 400 tisuća TEU-a na Brajdici.

I za iduću godinu potražnja je i dalje znatna, što nam je potvrdio i Ivić Vodopija, direktor Maersk linea za Istočnu Europu.

– Promet Maerska je u cijelom Jadranu rastao, unatoč svim izgubljenim prednostima zbog novih ruta za Europu koje idu oko Afrike, a ne više kroz Suez.

U Rijeci konkretno naš posao je rastao 20 posto, u odnosu na prošlu godinu, dok je tržište raslo pet posto te smo zadržali uvjerljivo vodeću tržišnu poziciju u cijelom Jadranu što se tiče luka, a posljedično i u cijeloj centralnoj i istočnoj Europi iduća godina je još uvijek velika nepoznanica, iako ćemo u nju ući s jakom potražnjom.

Puno faktora će utjecati na godinu pred nama, kako na razini Europe, tako i same Rijeke – hoće li potražnja ostati jaka kao do sada, hoće li promet krenuti kroz Suez, a specifično za Rijeku, pitanje je hoćemo li unaprijediti uska grla u logistici. Mi planiramo rast i u idućoj godini, optimističan je ipak Vodopija.

Fokus na željeznici

I Ivić Vodopija, direktor Maersk linea za Istočnu Europu, ističe kako do zakrčenja nije došlo samo zbog jednog uzroka.

– Logistika je kompleksna grana i samo terminal, samo željeznica, samo skladišta nisu pojedinačno važni, ako cjelokupni lanac ne funkcionira. U našem konkretnom slučaju je trenutno previše faktora koji su doveli do toga da lanac ne funkcionira.

Smatram da postoji dobra volja od svih čimbenika kako na državnoj razini, tako i u privatnom sektoru, da se stvari dovedu u red, no potrebna nam je jasna strategija cjelokupne logistike s konkretnim, individualnim planovima po svakom pojedinačnom segmentu kako bi se strategija ostvarila. Pritom svakako fokus treba biti na željeznici, kaže Vodopija.

Papagiannakis: Unatoč svim problemima, Brajdica ima rekordne rezulate i ove godine

– Kao što je poznato, AGCT je pod utjecajem zagušenja od sredine listopada koje je započelo zbog devetodnevnog prekida željezničkog prometa, nakon nesreće u Karlovcu, i zatvaranja željeznice nakon toga.

S terminala se 43 posto robe otprema željeznicom, ali smo u zadnje vrijeme imali čak 34 dana zatvaranja, pri čemu tijekom 18 dana nije bilo alternativnih pravaca na rspolaganju.

Ovi prekidi, zajedno s ograničenim vremenom između zatvaranja, doveli su do značajnog zagušenja skladišnog prostora na terminalu, što je rezultiralo nižom produktivnošću s višestrukim manipulacijama kontejnerima unutar terminala, čemu nisu pomogla ni nedavna nevremena.

Blisko surađujemo sa svim relevantnim dionicima, uključujući HŽ Infrastrukturu, brodske prijevoznike, željezničke operatere, Lučku upravu i Ministarstvo pomorskog prometa, kako bismo osigurali bolju komunikaciju i koordinaciju zatvaranja te očekujemo poboljšanja, posebno na dionici na Rijeci – Lokve, kao i veću učinkovitost prelaska vlakova preko granica, rekao je izvršni direktor AGCT-a Emmanuel Papagiannakis, uz zaključak kako predviđa potpuni oporavak operacija terminala, do konca godine.

Uz to, iz AGCT-a, dobili smo i priopćenje da je proteklog tjedna ostvaren veliki uspjeh. Prijeđen je prag od 400 tisuća kontejnerskih jedinica (TEU), čime je postavljen novi rekord ne samo za ovu godinu, već i cijelu povijest terminala.

»Količine tereta od 400 tisuća TEU potvrđuju važnost AGCT-a kao jednog od središnjih čvorišta za pretovar kontejnera na Jadranu. Ovim impresivnim prometom Rijeka nastavlja potvrđivati svoju ulogu jednog od ključnih kontejnerskih terminala za prihvat tereta jugoistočne i srednje Europe«, poručili su iz AGCT-a. Izvršni direktor Emmanuel Papagianakis podijelio je svoja razmišljanja o ovom postignuću.

– Ovo je rezultat napornog rada i predanosti svih naših zaposlenika u AGCT-u. Nakon izazovnog početka godine zbog krize u Crvenom moru, terminal je pokazao otpornost kroz brzi oporavak, pa čak i rast uz stabilizaciju usluga.

Također, iskreno zahvaljujemo našim cijenjenim partnerima koji su nam povjerili svoj teret. Posvećeni smo održavanju visokih standarda koji su omogućili rast i održanje ključne uloge riječkog kontejnerskog terminala u globalnom lancu opskrbe.

S obzirom na to da većina tereta potječe iz zemalja izvan Hrvatske, ovo postignuće ponovo potvrđuje ključnu važnost željezničkog prometa kao jedinog sredstva za daljnji rast riječke luke i cijelokupnog riječkog prometnog pravca, rekao je Papagianakis.