Najveći IT gigant Google, odnosno Alphabet, najveći dio svoje zarade ubire baš od oglasa na internetu / Foto REUTERS
Od 2018. godine očekuje se i primjena Regulacije zaštite općih podataka koja će onemogućiti internetske korporacije da uopće vide komunikaciju svojih korisnika
Većina onih koji su često na internetu nekoliko puta dnevno moraju pritisnuti »slažem se«, obično ni ne čitajući s čime se to slažu. Europska komisija to nastoji promijeniti do sredine sljedeće godine. Najprije treba pojasniti s čime se to ljudi zapravo slažu. Klikom odobravaju učitavanje tzv. »cookies«, nesretnog domaćeg prijevoda »kolačića«, koji su u svojoj srži tragački programi koji zapisuju što radi svaka osoba na kompjutoru. Ne zbog potreba tajnih službi, bar uvjeravaju u to, nego zbog potreba marketinga. I onda, ako netko pretražuje razne egzotične lokacije diljem svijeta, velika je vjerojatnost da će u reklamama iskočiti ona za turističku agenciju, azerbajdžanski turizam ili za jeftine aviokarte.
150 milijardi eura – tržište digitalnog marketinga
75 milijardi dolara – promet Alphabeta 2015. godine
19 milijardi dolara – operativna dobit Alphabeta
17 milijardi dolara – promet Facebooka
6 milijardi dolara – operativna dobit Facebooka
Postavke za »cookies«
Web stranice to su radile i prije nego li je baš Europska komisija uvela pravilo da se korisnike treba pitati o tome. Komisija sada namjerava otići korak dalje. Korisnicima bi trebalo biti omogućeno da ne moraju svakim dolaskom na stranicu klikati da se slaže s »kolačićima«. Plan je da svatko, prema svojim preferencijama, u samim preglednicima, Chromeu, Safariju ili Firefoxu, podesi postavke za »cookies«, koje će onda za stalno vrijediti. Iako se ne čini revolucionarnim, radi se o ne baš jednostavnoj stvari, koja će pri tome zasigurno izazvati negativne reakcije marketinškog tržišta.
Jedan od vodećih stručnjaka digitalnog marketinga u nas, Velimir Žagar, direktor kreativnih tehnologija u EntG-u, smatra kako se ovakvo rješenje Europske komisije neće odraziti na poslovanje domaćih marketingaša.
– Ova stvar prije svega je usmjerena na velike igrače na tržištu targetiranih reklama, a to su prije svih Google i Facebook. Njima će ovakva odredba zasigurno napraviti najviše štete, jer takav oblik reklamiranja je njjihov core business – kaže Žagar koji smatra da ovo neće biti dobro za krajnjeg korisnika.
– Reklame neće nestati, samo zbog nedostatka »cookiesa« neće biti targetirane. Neka logika mi govori da ako već imate reklame, da je bolje da vam prikazuju nešto što bi vam moglo biti zanimljivo – drži Žagar. Mišljenja je kako će put do ovakvog rješenja ipak potrajati te će Google i Facebook, kao glavni igrači, svakako napraviti analize što i kako dalje. U Hrvatskoj ne bi trebalo raditi neke velike promjene na tržištu, jer zapravo skoro pa nikome target reklame nisu osnovni posao. Uz to, na svjetskoj razini, izljev novca iz target marketinga neće dovesti do preljevanja u neki drugi sektor, jer se radi o specifičnom obliku marketinga, kojeg je teško zamijeniti nečim drugim.
Zaštita privatnosti
U ovom trenutku, prema nekoliko vjerodostojnih analiza, na online marketing koji je temeljno zasnovan na politici »kolačića«, godišnje se vrti više od 150 milijardi eura. Uostalom, najveći IT gigant Google, odnosno Alphabet, kako se sad krovna tvrtka ovog giganta zove, još uvijek najveći dio svoje zarade ubire baš od oglasa na internetu. I jasno da baš iz tih krugova idu najglasnije priče kako je to loše za same korisnike, koji bi trebali ostati lišeni mogućnosti da vide reklame koje im možda trebaju.
No, Komisija nastavlja sa svojim planom, nastojat će da ovo legislativno rješenje bude implementirano do sredine 2018. godine, kada bi i neke druge stvari povezane s internetskim komuniciranjem trebale biti dovršene. Radi se o dokumentu naziva Regulacija zaštite općih podataka, a najbitnija stavka je uvođenje nemogućnosti internetskih korporacija da uopće vide komunikaciju svojih korisnika. Ukratko, Facebook Messengeer, Viber i svi ostali vidovi podatkovne komunikacije trebali bi biti kodirani i za same korporacije koje ih omogućuju. Najveći dio IT tvrtki već prelazi na takav način komunikacije, jer je dosta servisa otkupilo algoritme Signal Messengera, najboljeg enkriptiranog protokola za komunikaciju. Samim uvođenjem obveze toga, EU će doći na vrh svijeta, što se tiče zaštite osobne privatnosti. Kojoj su postali izrazito skloni nakon što se pokazalo da je američka sigurnosna agencija NSA godinama ovakav vid komunikacije smatrala svojim dvorištem iz kojeg može uzimati što god ih zanima.
