Početkom tjedna ministar turizma i sporta Tonči Glavina u Varaždinu je održao sastanak s varaždinskim županom Anđelkom Stričakom te gradonačelnicima, načelnicima i čelnicima turističkih zajednica iz Varaždinske županije kako bi im predstavio novi zakonski okvir upravljanja razvojem turizma u destinacijama.

Naglasio je kako je reforma turizma definirana novim strateškim okvirom i novim Zakonom o turizmu te pravilnicima, »s ciljem potpune promjene modela upravljanja hrvatskim turizmom kojim ulazimo u novu eru«. »S novim i alatima koje stavljamo na raspolaganje i s novim propisima dajemo vrlo jasne, konkretnije i veće uloge gradovima i općinama da upravljaju svojim destinacijama, a županijama ulogu regionalnog koordinatora«, izjavio je ministar.

Stalni problemi

O uvijek aktualnim pitanjima vezanima uz hrvatski turizam, napose pred kraj ljetne sezone, razgovarali smo s doc. dr. sc. Damirom Krešićem, ravnateljem Instituta za turizam iz Zagreba. Počeli smo pitanjem koji su i dalje najveći problemi hrvatskog turizma, i kako ih riješiti.

– Glavni problemi hrvatskog turizma slični su danas kao i prije korone, možemo se našaliti i kazati da nam epidemija nije riješila ni jedan veći problem u turizmu, iako nam je dijelom pomogla da, kao najbliže toplo more većini najvažnijih europskih emitivnih tržišta, imamo dvije-tri izuzetno uspješne turističke godine u okolnostima koje nisi bile sklone turizmu. To je možda i podiglo očekivanja od ove sezone, koja se nisu potpuno ostvarila, pa su sada neki nezadovoljni i govore o podbačaju sezone.

Kada je riječ o glavnim problemima, oni su i dalje visoka sezonalnost turističke potražnje, neravnomjeran regionalni razvoj turizma na obali i kontinentu, nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta, u kojoj je premalo kvalitetnog hotelskog smještaja, a dominira privatni smještaj niske ili osrednje kvalitete te rast cijena turističkih proizvoda i usluga, koji često nije praćen adekvatnim rastom kvalitete, što je posebno došlo do izražaja u posljednjih nekoliko godina, osobito nakon ulaska Hrvatske u eurozonu. Tu je i niz problema koji su posljedica prekomjernog turizma i pritiska turističke potražnje – potkapacitiranost infrastrukturnih sustava u nekim destinacijama, porast cijena nekretnina, rast cijena u maloprodaji i, kao posljedica svega toga, sve veće nezadovoljstvo lokalnog stanovništva zbog turizma.

Treba naglasiti da nemaju sve destinacije iste razvojne probleme, problemi koji su nama sada u fokusu uglavnom su karakteristični za destinacije na obali, a u većini kontinentalnih destinacija još uvijek je glavni problem spor razvoj turizma. Mišljenja sam da nama trebaju dvije strategije razvoja turizma, jedna za jadranske destinacije, a druga za kontinent, jer su njihovi problemi potpuno drukčiji, i ne mogu se rješavati na isti način.

Kako komentirate novi Zakon o turizmu, koji je Hrvatski sabor usvojio na sjednici 15. prosinca 2023.? Zakonom se uređuje sustav turizma, upravljanje razvojem turizma u smjeru održivosti, osiguravanje održivosti itd., a uključuje velik broj pravilnika i podzakonskih akata.

– Novi Zakon i pravilnici koje spominjete trebali bi omogućiti JLS-ovima kontrolirani i planski razvoj turizma koji će se temeljiti na kvalitetnim analitičkim podlogama. Svrha pravilnika je prikupljanje, analiza i interpretacija podataka te donošenje kvalitetnih i informiranih razvojnih odluka. Naravno, zakon i pravilnici daju zakonodavni okvir, ali puno ovisi i o spremnosti lokalne zajednice na provedbu zakona i implementaciju na terenu.

Ministar Glavina nedavno je naglasio kako Hrvatska ne treba biti destinacija masovnog turizma nego održiva destinacija dodane vrijednosti u kojoj će stanovnici osjećati koristi, a ne štetu od turizma. Vaš komentar?

– Slažem se s time, Hrvatska treba ići, i već i ide, u smjeru kvalitetnog turizma visoke dodane vrijednosti. To znači da trebamo prestati brojiti dolaske i noćenja i fokusirati se na zaradu od turizma, ali i na zadovoljstvo lokalne zajednice odabranim smjerom turističkog razvoja. Mislim da je razina javne svijesti o nužnosti održivog i odgovornog razvoja turizma na visokoj razini, to više nitko ne dovodi u pitanje. Međutim, prečesto nam se događa da izostaju konkretni potezi na terenu koji bi osigurali održivi razvoj. Održivi razvoj ne bi se trebao svoditi na jeftine PR parole, on podrazumijeva donošenje teških i nepopularnih odluka te odricanje od dijela zarade danas u korist očuvanja turističke resursne osnove i kvalitetnijeg razvoja turizma u budućnosti.

Sjetimo se samo priča tijekom COVID-19 pandemije kako je pravo vrijeme da prekinemo neodržive turističke prakse i da gradimo bolji i održiviji turizam. Međutim, nakon pandemije svi su bili puno fokusiraniji na nadoknadu izgubljenog: pružatelji turističkih usluga na nadoknadu propuštene dobiti, a turisti s pojavom tzv. revenge travela na nadoknadu putovanja na koja nisu mogli ići tijekom korone; implementacija mjera koje bi osigurale održivi razvoj turizma brzo je pala u drugi plan. Zato smatram da su i novi Zakon o turizmu, prateći pravilnici, kao i novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, dobri koraci, koji dolaze u pravo vrijeme i koji će osigurati održiviji razvoj turizma u budućnosti.

Hoće li zahvaljujući novom Zakonu odzvoniti i prekomjernoj apartmanizaciji obale, na što se također upozoravalo kad je Zakon rađen? Što Vlada još može učiniti za turizam, kojim i kakvim mjerama?

– Kao što sam prethodno naglasio, novi Zakon je korak u pravom smjeru, ali sam Zakon nije dovoljan, potrebna je i volja na lokalnoj razini kako bi se ograničila prekomjerna apartmanizacija, betonizacija obale, problemi s potkapacitiranošću infrastrukture, nezadovoljstvo lokalnog stanovništva i ostali problemi koji su posljedica prekomjernog turizma.

Najave za posezonu

Nakon svega, može li se već sada zaključiti kakva će biti ova ljetna turistička sezona, napose na Jadranu? Čuju se priče o podbačaju, no ako je turista i bilo manje nego prošlih godina, mnogi ističu kako je zarada od turizma rekordna.

– Mislim da ne možemo govoriti o podbačaju sezone u okolnostima u kojima su pokazatelji fizičkog turističkog prometa na prošlogodišnjoj razini, a zarada je bitno veća. U prilog tome govore podaci o porastu broja i iznosa fiskaliziranih računa, prometu na autocestama, zračnim i morskim lukama, kao i podaci HNB-a o porastu inozemnih prihoda od turizma, koji bi ove godine prvi put mogli prijeći 15 milijarde eura. Naravno da uvijek ima nezadovoljnih, osobito ako uzmemo u obzir činjenicu da, s jedne strane, imamo velik porast broja smještajnih kapaciteta i, paralelno s time, da je ovo prva godina u kojoj se naša mediteranska konkurencija, a većinom se radi o aviodestinacijama, u punoj snazi vratila na turističko tržište. Tu je i Europsko nogometno prvenstvo u Njemačkoj, Olimpijske igre u Francuskoj, ekonomska kriza u Njemačkoj, vremenski ekstremi kao posljedica klimatskih promjena te cijeli niz drugih okolnosti na koje kao turistički sektor ne možemo utjecati. Treba naglasiti da nije realno očekivati, osobito u okolnostima sve intenzivnije konkurencije na mediteranskom turističkom tržištu, da nam dolasci i noćenja svake godine rastu po stopama 10 – 15 posto.

Uzimajući sve u obzir, kakav bi bio vaš završni komentar?

– S obzirom na sve navedeno, mislim da možemo biti zadovoljni dosadašnjim tijekom sezone, najave za posezonu također su dobre, tako da nema mjesta strahu da će sezona podbaciti. Sada se trebamo okrenuti planiranju iduće turističke godine, pokušati ispraviti pogreške koje smo napravili ove godine – tu prije svega mislim na rast cijena koji nije uvijek usklađen s rastom kvalitete te imati realna očekivanja.