Banke su potrošačke kredite u posljednjih godinu dana smanjile za više od 28 posto, one za automobile više od 31 posto, a padaju i stambeni krediti
ZAGREB Većina građana ne planira poboljšanje svog životnog standarda, jer imaju sve više nevolja s time kako podmiriti dugove i spojiti kraj s krajem mjeseca. Na to upućuju i jučerašnji podaci o dramatičnom padu potražnje za stambenim i potrošačkim kreditima, kao i onima za kupnju automobila. Jedino što napreduje jest potražnja za gotovinskim nenamjenskim kreditima, koji građanima služe za preživljavanje, za vraćanje dugova ili starih kredita.
Iako se hrvatsko stanovništvo već godinama u prosjeku razdužuje, potražnja za nenamjenskim kreditima u bankama povećava se već više od dvije i pol godine, odnosno 32 mjeseca za redom. U srpnju se njihov iznos popeo na 38,2 milijarde kuna, pa sada čine gotovo trećinu vrijednosti svih zajmova koje su banke dale građanima, prema podacima analitičara RBA, koji se pozivaju na izvješća HNB-a.
Smanjuje se i udio investicija u državnom proračunu. Ministar financija Boris Lalovac prošlog je tjedna izjavio da bi proračun trebao potpuno odustati od financiranja prometne infrastrukture u Hrvatskoj, a njezinu bi gradnju trebao prebaciti isključivo na teret europskih fondova. Tako i Vlada smanuje ulaganja. I ona uzima nove kredite uglavnom zato da bi vraćala stare te da bi spojila kraj s krajem proračunske godine.
Usporedo s time, potrošački krediti banaka u posljednjih godinu dana pali su više od 28 posto, oni za automobile više od 31 posto, a padaju i stambeni krediti. Očito je da su građanima kućanski aparati, namještaj, stanovi i automobili sve manje pristupačni, pa se moraju zadovoljiti sa starima. Godine 2008. u Hrvatskoj je prodano 88 tisuća novih automobila, a prošle godine samo 28 tisuća.
Analitičari RBA procjenjuju da građani nemamjenske kredite podižu kako bi »vjerojatno financirali tekuće životne troškove«, dok oni iz HNB-a u izvješćima kažu da su takvi krediti pogodni za vraćanje dugova, odnosno »za zatvaranje različitih drugih obveza prema vjerovnicima«. Slično građanima ponašaju se poduzeća i država. I oni se sve manje okreću ulaganjima o budućnost, a sve više razmišljaju od danas do sutra, o običnom preživljavanju. To dovodi do smanjenja potražnje, do pada gospodarske aktivnosti i nemogućnosti oporavka.
Primjerice, hrvatska su poduzeća u prvoj polovini ove godine prepolovila potražnju za kreditima za investicije, prema nedavnom izvješću Bečke inicijative koja je anketirala šest najvećih banaka u Hrvatskoj. Istodobno, dramatično raste potražnja za novim kreditima kojima se otplaćuju stari, odnosno za restruktiriranje dugova. Tvrke povećavaju i zahtjeve za kreditiranje obrtnih sredstava.
