Hrvatski gospodarski rast ubrzava i po svoj prilici u ovoj bi godini trebao biti veći od dosadašnjih procjena relevantnih financijskih institucija, može se zaključiti iz kvartalne analize glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoja Stojića u kojoj se procjenjuje da smo u prvom ovogodišnjem tromjesečju ostvarili rast BDP-a od čak 4,7 posto (iako će službene podatke za prvi kvartal Državni zavod za statistiku objaviti krajem svibnja).

Dobra vijest

Snažan rast BDP-a u prvom kvartalu rezultat je ubrzanja rasta osobne potrošnje i javnih građevinskih projekata sufinanciranih iz EU fondova, navode u HUP-u, a rast potrošnje posljedica je pak snažnog realnog rasta plaća i ostalih primanja zaposlenih uz solidan rast zaposlenosti, ali i uzleta potrošačkog kreditiranja te snažnog početka turističke sezone pred raniji Uskrs. Stoga su u HUP-u svoju raniju procjenu rasta BDP-a od 2,5 posto u ovoj godini korigirali na 3,5 posto »zahvaljujući oporavku vanjskotrgovinskih partnera u nastavku godine, izrazito ekspanzivnoj predizbornoj fiskalnoj politici, robusnom tržištu rada te snažnijoj inozemnoj turističkoj potražnji u korist izvoza i osobne potrošnje«, navode u HUP-u te ističu da snažnija turistička sezona, kao pokretač potrošnje, može dodatno ubrzati rast BDP-a. U HUP-u stoga u drugom kvartalu i nastavku godine očekuju daljnji rast gospodarstva po stopi od 4 posto.

Dobra je vijest i da HUP očekuje pad stope inflacije na ljeto ispod 2,5 posto uslijed pada cijena hrane nakon dobre žetve, pada cijena industrijskih dobara i energenata te niže uvozne inflacije, pa za cijelu 2024. očekuju prosječnu stopu inflacije od 3,5 posto, nakon prošlogodišnjih 8,4 posto. Unatoč smirivanju rasta, inflacija je i dalje viša od prosječne stope u europodručju (oko 2,3 posto), što je posljedica znatno snažnijeg rasta cijena usluga, inozemne turističke potražnje, kao i osobne potrošnje uslijed snažnog realnog rasta ukupnih primanja (iznad 6 posto) te potrošačkog kreditiranja (oko 12 posto).

– S obzirom na snažan realni rast plaća po stopi višoj od 6 posto – triput bržoj od prosjeka europodručja – rekordni rast plaća u javnom sektoru od oko 15 posto te rast minimalne plaće za 20 posto, inflaciju ne možemo smatrati potpuno obuzdanom, smatraju u HUP-u.

Proračunski manjak

Isto tako je dobra vijest da će unatoč rastu proračunskog manjka javni dug u ovoj godini prvi put pasti ispod 60 posto BDP-a, što je sve posljedica uravnoteženih javnih financija, napominju u HUP-u i ističu da bi suficit lokalne države opet mogao premašiti plan te dosegnuti jedan posto BDP-a, »što otvara prostor za rasterećenje srednjih i visokih plaća uz agilniji porezni tretman turističkog najma«. Također, potrebe za zaduživanjem države u ovoj su godini stabilne na razini 10,95 posto BDP-a, što je najniža razina od 2009., napominju u HUP-u, i dodaju da Ministarstvo financija ima i proračunsku rezervu od čak 12 posto BDP-a.

A pored svega nabrojenog, HUP u drugoj polovici godine očekuje daljnje poboljšanje kreditnog rejtinga na razinu A te navode da na državnu obveznicu pozitivno utječu članstvo u eurozoni, jači srednjoročni izgledi rasta produktivnosti i BDP-a, bolja no očekivana fiskalna slika i snažna domaća baza investitora. Pritom ističu da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja regije srednje i istočne Europe s konzistentnim pozitivnim trendovima u javnim financijama te samo jedna od tri kojima zbog deficita iznad 3 posto BDP-a lani ne prijeti ulazak u proceduru prekomjernog deficita te napominju da u slučaju kolebljivosti tržišta, Hrvatska može računati na snažnu bazu domaćih investitora (mirovinski fondovi, stanovništvo) te na instrument Europske središnje banke za obuzdavanje fragmentacije spreadova na obveznice članica europodručja.

S druge strane, industrijska proizvodnja bilježi snažan pad, naročito u segmentu kapitalnih i trajnih potrošačkih dobara, a u skladu s razočaravajućim kretanjem industrije diljem EU-a te smanjenjem izvozne potražnje, podsjećaju u HUP-u, no navode da ipak u drugoj polovini ove godine, a naročito u 2025. godini, postoji nada da će se njemačka ekonomija izvući iz stagnacije s kojom se bori već pet godina. U 2025. očekuju da će njemački BDP porasti svega 0,5 posto nakon dvogodišnjeg uzastopnog pada od 0,3 posto.