Ukupni krediti stanovništvu krajem svibnja iznosili su 145,1 milijardu kuna što predstavlja rast za 1 posto u odnosu na travanj te 5,2 posto u odnosu na svibanj 2021., istaknuli su analitičari Raiffeisen banke.

Uspoređujući s krajem prošle godine, kažu, ukupni krediti stanovništvu viši su za 2,5 posto. Udio kunskih kredita u ukupnim kreditima na kraju svibnja iznosio je 53,1 posto.

Najviši zabilježeni skok stambenih kredita

Promatrano po sektorima, na osnovi stanja, stambeni krediti su s iznosom od 70,1 milijardi kuna na kraju svibnja bili za 1,6 posto viši u odnosu na travanj.

– Na godišnjoj razini rast stambenih kredita ubrzao je u svibnju na 9,5 posto (s 8,2 posto u travnju). S druge strane, gotovinski nenamjenski krediti su na kraju svibnja bili su na razini od 54 milijarde kuna pri čemu se godišnja stopa rasta također blago ubrzala na 2,7 posto.

Pozitivne godišnje stope rasta gotovinskih nenamjenskih kredita traju od srpnja prošle godine uz kontinuirano ubrzanje dinamike rasta.

Na osnovi transakcija, prema navodima iz središnje banke, tijekom svibnja najveći dio kredita odobren sektoru stanovništva odnosi se na stambene kredite, koji su u svibnju porasli za 1,3 milijardi kuna ili 1,9 posto u odnosu na travanj.

To je dosad najviši ostvaren mjesečni rast stambenih kredita, od kada su raspoloživi podaci o transakcijama stambenih kredita, odnosno od prosinca 2011., a zrcali učinak novih kredita odobrenih u sklopu ovogodišnjega kruga državnog programa subvencioniranja, ističu RBA analitičari.

Evo što se događa s nenamjenskim kreditima

Porasli su i gotovinski nenamjenski krediti, za 0,2 milijarde kuna ili 0,4 posto mjesečno. Promatrano na godišnjoj razini, rast se stambenih i gotovinskih nenamjenskih kredita ubrzao s 8,1 posto na 9,3 posto odnosno s 3,4 posto na 3,6 posto.

– Kod potrošača se pojačava potražnja za dugoročnim stambenim kreditima zbog državnog subvencioniranja otplate za mlađe dobne skupine, ali i kao vrsta ulaganja s ciljem zaštite od inflacije i korištenja pozitivnog učinka realno negativnih kamatnih stopa na kredite.

U drugom polugodištu očekujemo sporiji rast stambenih kredita nakon što se iskoristi proljetni volumen subvencija, a potrošački krediti bi trebali brže rasti pod pritiskom potrošačkih cijena, zaključuju u RBA.