Najvišu prosječnu mjesečnu plaću u 2023. imali su informatički inženjeri (tzv. »cloud«), u visini od 3.121 eura, potom piloti, 2.760 eura te informatički arhitekti (programeri), 2.397 eura, dok su najpotplaćeniji radnici bili krojači, s prosječnom mjesečnom plaćom od 622 eura, šivači sa 672 eura te spremačice sa 677 eura, pokazuju jučer objavljeni podaci portala MojPosao.

Dakle, spomenuti »cloud« inženjer pretekao je do sada obično najviše pozicioniranog pilota, koji je sada na drugom mjestu, a treće mjesto po plaćama drži također IT sektor. Nadalje, prema podacima servisa MojaPlaća, lani je prosječna mjesečna neto plaća s uključenim dodacima na plaću u Hrvatskoj iznosila 1.139 eura, što je 14 posto više nego godinu ranije. Medijan plaće, navodi se, bio je nešto niži i iznosio je 1.028 eura, što znači da većina radnika ima manju plaću od prosječne.

– Kada se promatra raspodjela plaća po platnim razredima, 34 posto građana nalazi se u rasponu od 751 do 1.000 eura, a 35 posto od 1.001 do 1.500 eura. Raste broj radnika čija plaća prelazi dvije tisuće eura, a smanjuje se broj onih s mjesečnim primanjima nižim od 750 eura. Osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 115 posto više od prosječne, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja, za 59 posto više od prosjeka, te informacijskih tehnologija, za 36 posto. Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici u pomoćnim zanimanjima, 37 posto ispod prosjeka, tekstilni radnici s 38 posto te zaposleni u uslužnim djelatnostima, čija je plaća u prosjeku 29 posto ispod prosječne. Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su bile sedam posto više od prosjeka te su u prosjeku iznosile 1.222 eura. S druge strane, primanja zaposlenika tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu su bila četiri posto niža od prosjeka, 1.092 eura, prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu kretale su se oko 1.088 eura, što je pet posto ispod prosjeka, dok je mjesečna zarada zaposlenika u javnoj i lokalnoj samoupravi iznosila 1.039 eura, što je devet posto ispod prosjeka. U odnosu na godinu ranije, plaće su najviše rasle u tvrtkama u državnom vlasništvu – za 16 posto, dok je u javnoj i lokalnoj samoupravi taj rast iznosio 12 posto, a u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu 13 posto.

Najniže plaće, za 19 posto ispod prosjeka, bile su u Virovitičko-podravskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. S druge strane, najviša prosječna plaća lani je isplaćena u Gradu Zagrebu, a iznosila je 1.256 eura, što je deset posto iznad prosjeka, ističe se u priopćenju.

Očekivano, navodi dalje portal MojPosao, ispitanici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće u odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem. Tako su radnici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom imali u prosjeku 52 posto višu plaću od prosječne. Osobe pak s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju 15 posto višu plaću od prosječne, 1.315 eura, a 35 posto višu od radnika sa srednjom stručnom spremom, koji u prosjeku imaju 975 eura. U odnosu na 2022., plaća je najviše rasla zaposlenicima s najnižim primanjima, pa je tako onima sa završenom osnovnom školom narasla za 19 posto, onima sa završenom srednjom školom za 15 posto, dok je najmanje rasla zaposlenicima s najvišim primanjima i završenim postdiplomskim, svega šest posto.

Poslodavci cijene iskustvo

Istraživanje je pokazalo i kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju najmanje, 935 eura, što je 18 posto manje od prosjeka, dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 1.024 eura, deset posto ispod prosjeka. Do prosječne hrvatske plaće dolazi se s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega kreću natprosječne zarade.