Analiza Njuškala

Prosječna tražena cijena kvadrata stana u Hrvatskoj porasla na 3.543€. Kuće poskupjele 47%

Portal Novi list, Hina

Ilustracija / Foto Sergej Drechsler

Ilustracija / Foto Sergej Drechsler

Najviše tražene cijene za kvadrat stana bilježe Istarska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija



Cijene stambenih kvadrata u Hrvatskoj nastavile su rasti i u 2024. godini pa je tako prosječna tražena cijena kvadrata stana skočila za 12,7 posto u odnosu na godinu ranije, na 3.543 eura, a prosječna tražena cijena kvadrata kuće za 14,4 posto, na 2.731 euro, pokazala je analiza internetskog oglasnika Njuškalo.


Analiza oglasa objavljenih na tom portalu pokazala je kontinuirani rast traženih cijena kvadrata stana u svim županijama uz izuzetak Virovitičko-podravske, koja bilježi pad od tri posto, na prosječnih 1.342 eura.


Najviše tražene cijene za kvadrat stana bilježe Istarska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska.




Pritom, u Istri se za kvadrat stana lani u prosjeku tražilo 3.750 eura, što je porast od osam posto u odnosu na godinu ranije, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 3.748 eura, što čini rast od devet posto, dok je u Dubrovačko-neretvanskoj prosjek tražene cijene za kvadrat iznosio 3.705 eura, pet posto više u odnosu na 2023. godinu.


Najniže i najviše tražene cijene stanova


S druge strane, najniže tražene cijene za kvadrat stana tijekom prošle godine bile su u Požeško-slavonskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.



Požeško-slavonska županija, iako najjeftinija, zabilježila je rast od 11 posto u odnosu na 2023. godinu, na 1.120 eura. Za isti postotak porasla je i tražena cijena kvadrata u Vukovarsko-srijemskoj, na 1.286 eura, a za 12 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji, na prosječnih 1.315 eura.


Četiri županije koje su zabilježile najveći postotni rast traženih cijena za kvadrat stana kada se uspoređuju 2023. i 2024. godina bile su Krapinsko-zagorska, Karlovačka, Brodsko-posavska i Međimurska.


U Krapinsko-zagorskoj i Karlovačkoj županiji tražene cijene su skočile za po 21 posto, na prosječnih 1.988 odnosno 1.880 eura, u Brodsko-posavskoj rast je iznosio 24 posto, na 1.770 eura, dok je s 46 posto rekorder Međimurska županija, uz prosječnu traženu cijenu kvadrata stana od 2.336 eura.


Grad Zagreb, koji ima i status županije, lani je zabilježio prosječnu cijenu kvadrata stana od 3.226 eura.


Inače, kako primjećuju analitičari Njuškala, u odnosu na 2022. godinu, kada je prosječna tražena cijena u Hrvatskoj iznosila 2.658 eura po kvadratu stana, rast je lani iznosio značajnih 33,3 posto.


Kuće u odnosu na 2022. poskupjele za gotovo 47 posto


Da su kvadrati kuća u posljednje vrijeme sve popularniji pokazuje i uzlazni trend prosječnih traženih cijena kvadrata, pri čemu sve županije bilježe rast traženih cijena, a prosjek traženog iznosa za kvadrat kuće lani je iznosio 2.731 euro, 14,4 posto više u odnosu na 2023., a gotovo 47 posto u odnosu na 2022. godinu, ističe se u analizi Njuškala.



Najviše tražene cijene za kvadrat kuće u 2024. zabilježene su u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji, dok su najniže bile u Požeško-slavonskoj, Virovitičko-podravskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.


Za kvadrat kuće u Istarskoj županiji tijekom 2024. godine tako se u prosjeku tražilo 3.142 eura, 10 posto više na godišnjoj razini.


Za isti postotak porasla je i cijena kvadrata u Splitsko-dalmatinskoj županiji, na 3.103 eura, dok Šibensko- kninska bilježi skok od devet posto, na 2.807 eura.


U čak 11 županija Hrvatske za kvadrat kuće tražilo se manje od 1.000 eura, a kvadrati su u prosjeku bili daleko najjeftiniji u Požeško-slavonskoj županiji, 531 euro, no i ona bilježi godišnji skok cijene, za prosječnih 19 posto.


Za 19 posto poskupio je i kvadrat u Vukovarsko-srijemskoj županiji, na 612 eura, dok je Virovitičko-podravska županija zabilježila najveći rast traženih cijena po kvadratu kuće, za 35 posto, pa je tako lani jedan kvadrat u prosjeku koštao 580 eura.


Grad Zagreb je lani imao prosječnu traženu cijenu za kvadrat kuće od 1.913 eura, pokazala je Njuškalova analiza.