Obično kažemo da je dobar porezni sustav onaj koji je star, koji se ne mijenja. Promjene koje se događaju doista jesu učestale, međutim ako unaprjeđuju porezni sustav ili idu u korist poreznih obveznika, onda smatramo da koliko god je stresno promjene uvoditi, da je njihova korist veća od nedostatka koji uzrokuju same po sebi.

Cilj kojim smo se vodili u kontekstu poreznih izmjena koje će stupiti na snagu od iduće godine je rješavati izazove s kojima smo suočeni, a prije svega je to snažan rast cijena nekretnina i najma, i to vjerojatno zbog ranijeg preniskoga oporezivanja, poručio je ministar financija Marko Primorac koji je na Ekonomskom fakultetu u Rijeci održao predavanje o predstojećoj poreznoj reformi.

600.000 defacto praznih stanova

– Puno je čimbenika koji su utjecali na povećanje cijena nekretnina i najma općenito, no smatramo da je ono što je dugoročno potaklo potražnju za nekretninama bilo upravo prenisko oporezivanje.

U Hrvatskoj nismo imali ono klasično oporezivanje nekretnina, a isto tako porez na kratkoročni najam bio je prilično blag i uglavnom su ga jedinice lokalne samouprave utvrđivale na najnižim razinama.

Ako se određena djelatnost ne oporezuje, za investitore to znači da je oportuno ulagati u takve sektore. U tom kontekstu u Hrvatskoj se pojavio jedan fond, oko 600 tisuća stanova, koji su de facto prazni, što potvrđuje ovu našu tezu o tome da je podoporezivanje nekretnina motiviralo brojne ulagače da upravo ulažu u nekretnine, a ne u gospodarstvo.

Do sada je pak dugoročni najam oporezovan stopom od 8,4 posto, a kratkoročni s 2 posto, što je nekima bio jasan signal da ulažu u nekretnine u svrhu kratkoročnog iznajmljivanja.

Naravno da su strani ulagači dobro došli, ali njihova snažna potražnja u Zagrebu, na Jadranu, dodatno je dizala cijene za naše građane i mlade koji pokušavaju riješiti svoje stambeno pitanje, ili kroz priuštivi najam ili kupnju nekretnine.

Naravno da država onda mora nešto učiniti. Planu stambene politike dajemo dakle doprinos i kroz porezni sustav.

Nemamo iluzija da će sutra pasti cijene najma i nekretnina toliko značajno da svi vrlo jednostavno i bezbolno kupe nekretninu i riješe svoje stambeno pitanja, ali svakako će ovo dati doprinos.

Ako imate 600 tisuća praznih nekretnina, te ako se uslijed poreznih izmjena i ostalih mjera stambene politike barem 10 posto tog fonda konvertira u dugoročni najam ili stavi na tržište, govorimo o 60 tisuća stambenih nekretnina, već bi to bio značajan iskorak, a to nam i je cilj, kaže Primorac.

O oporezivanju iznajmljivača

Državi bi, kaže, za izgradnju 60 tisuća stambenih nekretnina bilo potrebno nekoliko godina i pitanje uz koje resurse, kapacitete i cijenu. Što se tiče najma, cilj je dakle ujednačiti porezno opterećenje na dugoročni i kratkoročni.

– Odlučili smo zadržati paušal da ne bude preveliki stres, ali i povećati iznose paušala kako bi što više odražavali stvarno stanje.

To jesu povećanja, donja granica raste, ali još više pokazuje koliko je sustav oporezivanja do sada bio neprimjeren i koliko je kratkoročni bio podoporezovan u odnosu na dugoročni.

Zato ovo nije nikakav udar na male iznajmljivače niti se trudimo zagrabiti gdje ima sredstava, kako neki govore. Ovo je lokalni porezni prihod i, kao i kod poreza na nekretnine, Ministarstvo financija ne može te novce ni raspoređivati.

To je prihod lokalne samouprave i stopu zadaje sama jedinica lokalne samouprave unutar zadanih raspona.

Dakle, potpuna je autonomija i ako netko ne želi porez na nekretnine, ako mu ide na živce, smatra da mu ne treba, primijenit će najnižu razinu.

No, porez na nekretnine može biti konstruktivan za rješavanje stambenog pitanje. Stoji i argument da u pojedinim jedinicama možda i nema potrebe za dugoročnim najmom, a za takve slučajeve argumentacija je: prebacivanje poreznog opterećenja s rada na nekretnine.

Mi tako vidimo pravednost: smatramo da je pravednije da plaćaju manje poreza oni koji rade, a više oni koji imaju više nekretnina, poručio je ministar.

O priuštivom stanovanju

Kaže da je u nekim gradovima uz more, i Zagrebu, doista cilj intenzivnije oporezovati nekretnine kako bi se ostvarilo priuštivo stanovanje, i tu, kaže, očekuje maksimalne stope poreza na nekretnine.

– Imate dijelove gradova koje su pokupovali strani investitori. Infrastruktura ni ne može podnijeti takav priljev turista, no veći je problem što kad sezona prođe, u tim središtima nema nikoga. To se događa u nizu država.

Neke i brane kratkoročni najam. Mi smatramo da to ne bi bilo primjereno za Hrvatsku, ali smo smatrali da je potrebno ujednačiti porezno opterećenje, objasnio je Primorac.

Najvažnije pitanje studenata

Studente je zanimalo, hoće li moći lakše riješiti pitanje stanovanja, na što je Primorac odgovorio da je siguran da će ove porezne izmjene tome doprinijeti, no u kojoj mjeri i dinamikom, na to pitanje, kaže, nitko ne može odgovoriti.

– Ali ako ste prije imali motiv pojedinih investitora da ulažu u nekretnine u Hrvatskoj jer nije bilo poreza, onda će taj motiv sada stati, nestat će.

Porezi, dakle, mogu utjecati na cijenu, ovisno naravno koliki su, a to sada ovisi i o jedinicama lokalne samouprave, ovisno kako će ih utvrditi, istaknuo je ministar.

Dodao je i da prema nekim informacijama već postoje naznake interesa dijela vlasnika nekretnina da se raspituju, kako nekretninu staviti na tržište, kako je staviti u dugoročni najam.

Ako to motivira deset posto ljudi koji drže onaj stambeni fond koji sam spomenuo, napravili smo značajan iskorak, zaključio je Primorac.