Hoće li cijena goriva u Hrvatskoj doista u skoroj budućnosti doći do 20 kuna po litri, kako je to u nekoliko istupa proteklih dana nagovijestio naftni stručnjak Davor Štern? Bojazan za crni scenarij koji će dodatno udariti na vozače, a lančano i na sve drugo, postao je, nažalost, prilično realan, a u nekim europskim zemljama cijena već i sada nije jako daleko od navedene granice.

Primjer je Švedska gdje dizel već na današnji dan iznosi 2,38 eura ili skoro 18 kuna po litri.

Dodatni razlog za strah daju i signali da Vlada ovaj put možda i neće ići u limitiranje cijena goriva, kako je to, primjerice, neki dan opet učinila Slovenija.

“Da nije bilo Vladinih mjera, eurosuper bi bio skuplji kunu i 26 lipa, dizel skoro dvije kune, vidjet ćemo s obzirom na okolnosti može li se tu još nešto učiniti obzirom da zadnja dva do tri tjedan bilježimo kontinuirani rast cijena”, rekao je Plenković, ne najavljujući decidirano nove intervencije.

Najskuplje u Danskoj i Švedskoj

U Hrvatskoj je u utorak srušen novi rekord – osnovni benzin je poskupio na 13,24 kune po litri, a premium verzije i na više od 14,20 kuna. Eurodizel, pak stoji 13,47 kuna, dok je premium već blizu 15 kuna. Gledano u eurima, benzin je u Hrvatskoj na današnji dan 1,76, a dizel 1,79 eura.

Najjeftinije gorivo u Europi trenutno imaju Mađari, gdje je litra benzina 1,26 eura ili ispod 10 kuna, dok im je dizel 1,40 eura. Jeftinije gorivo od nas u ovom trenutku, uz Mađare, plaćaju i u Austriji, Bugarskoj, Češkoj, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, te na Cipru i Malti. Najskuplje je, pak, trenutno u Danskoj gdje litru benzina već plaćaju 2,18 eura, te u Finskoj, Nizozemskoj i Švedskoj.

Usporedba s ranijim godinama

Zanimljivo je usporediti i današnje cijene u Hrvatskoj s onima u istom periodu proteklih godina. Gorivo je tada, čak i u trenucima najvećih peakova rijetko išlo preko 10 kuna po litri, a dizel je redovito bio jefiniji od benzina.

U svibnju 2021. cijena osnovnog benzina bila je 10,25 kuna, dok smo dizel plaćali 9,72 kune. Svibnja 2020. mnogi će se vozači iz današnje perspektive rado sjetiti – benzin smo tada plaćali 7,80, a dizel svega 7,47 kuna.

2019. u ovom periodu godine benzin je bio 10,36, a dizel 9,99 kuna, dok je 2018. litra benzina bila 9,99, odnosno dizela 9,45 kuna.

U svibnju 2017. benzin je bio 9,22, a dizel 8,45 kuna, dok je godinu ranije, u svibnju 2016. godine, cijena benzina bila 8,81, a dizela svega 7,95 kuna.

Svjetska tržišta

Cijene nafte na međunarodnim tržištima u ponedjeljak su pale prema 110 dolara po barelu pod pritiskom jačeg dolara i zabrinutosti za potražnju zbog strogih mjera suzbijanja covida 19 u Kini, najvećem uvozniku nafte u svijetu. Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila za 2,27 dolara niža u odnosu na prethodno zatvaranje, spustivši se na 110,12 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 2,39 dolara nižoj cijeni, od 107,38 dolara. Na početku tjedna uteg cijenama bio je jači dolar, koji je dosegnuo najvišu razinu u posljednja dva desetljeća, što znači da je nafta skuplja za kupce s drugim valutama.

Trgovci se pak pribojavaju podizanja ključnih kamatnih stopa i recesije nakon što su postrožene i proširene mjere suzbijanja covida 19 zakočile izvoz u Kini, drugom gospodarstvu svijeta.

“Još nismo osjetili posljedice urušavanja kineske potražnje za naftom”, upozorio je Stephen Brennock iz PVM-a, prognoziravši da će Međunarodna agencija za energetiku (IEA) u idućim izvješćima sniziti prognoze potražnje za naftom.