Pokušajte dogodine

Presušile subvencije za stambene kredite: potrošeno svih 28 milijuna kuna

Bojana Mrvoš Pavić

Ostaje upitno hoće li Vlada, u svojoj predizbornoj euforiji, dio sredstava namijenjen za subvencije u idućoj godini, prebaciti za ovu godinu, ili će se program do 2012. obustaviti



ZAGREB Tri i pol mjeseca prije isteka kalendarske godine, država je potrošila sav novac namijenjen subvencioniranju kupnje novih stanova na tržištu, ukupno 28 milijuna kuna, pa će građani koji do kraja godine kupe stan, čitavu mjesečnu ratu kredita morati plaćati sami, ili će morati pričekati iduću godinu, u kojoj će se subvencioniranje, kako je prvotno najavljeno, nastaviti.


Od travnja naovamo, kad je država započela subvencionirati pola mjesečne rate kredita onima koji kupuju svoj prvi, i jedini stan, isključivo u novogradnji, uz subvenciju su kupljena 1.454 stana, prosječne cijene od 1.369 eura po četvornom metru, i veličine 62,38 četvorna metra. Za tu je namjenu država prvotno planirala potrošiti 19 milijuna kuna, no zbog velikog je interesa građana u opticaj »pušteno« još devet milijuna kuna.   


Zagrebačka banka odobrila je najviše, 738 subvencioniranih kredita, PBZ 318, Erste banka 171, a Raiffeisen banka, primjerice, 72 kredita. Zajedno, 11 banaka koje sudjeluju u suubvencioniranom kreditiranju, od države su za godinu dana unaprijed već dobile 3,7 milijuna eura, dok će im, umjesto klijenata, država za polovicu rate kroz prve četiri godine otplate kredita morati isplatiti ukupno 14,83 milijuna eura.



Niže kamate




APN, državna Agencija za posredovanje u prometu nekretnina, preko koje se subvencija građanima odobravala, u subotu je objavila kako je novac potrošen pa će se za odobravanje subvencije razmatrati još samo zahtjevi pristigli im do tog datuma, 10. rujna.


Nakon što zaključe i taj posao, ostaje upitno hoće li Vlada, u svojoj predizbornoj »potrošačkoj« euforiji, dio sredstava namijenjen subvencijama u idućoj godini, moguće, prebaciti za subvencije u ovoj godini, ili će se program do 2012. obustaviti. Ne donese li se odluka o prebacivanju dijela novca u ovu godinu, a program se nastavi u idućoj, najgore će proći građani, mahom mladi ljudi, koji će do kraja godine pronaći stan za kupnju, no novaca da ih se subvencionira neće biti. Žele li subvenciju, potragu za stanom će morati nastaviti, jer je riječ o nimalo zanemarivoj pomoći države. Naime, kamata za subvencionirane kredite kreće se od 4,44 do 4,68 posto, dok na tržištu iznosi prosječno 6,75 posto, država će kroz četiri godine umjesto građana bankama plaćati pola mjesečne rate kredita, a kamata nakon isteka tog perioda ne smije porasti za više od deset posto od početne. U prosjeku, za sto tisuća eura eura kredita država poklanja 13.960 eura, a za kredit od 50.000 eura oko 7.000 eura.   

Najskuplji Split


Prema posljednjem izvještaju APN-a, ukupno je, unaprijed za godinu dana, bankama na ime subvencije građanima uplaćeno 3,7 milijuna eura, odnosno oko 27,8 milijuna kuna. U Zagrebu je do 8. rujna po ovom modelu kupljeno najviše stanova, 982, po prosječnoj cijeni od 1.439 eura za četvorni metar. Veliko je iznenađenje Dugo Selo, u koje očito, zbog prosječne cijene kvadrata od 1.140 eura, hrle mnogi mladi Zagrepčani, jer je tamo uz subvenciju države kupljeno 67 stanova. U Rijeci je, po prosječnoj ciieni od 1.328 eura za kvadrat, kupljeno 35 stanova, u Splitu, po najvišoj prosječnoj cijeni u državi, 1.761 eura za kvadrat, tek 32 stana, u Osijeku 36, po prosječnoj cijeni od 999 eura. U Puli je, recimo, kupljen 21 stan, po cijeni od 1.174 eura. U cijeloj Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji uz subvenciju su kupljena ukupno 142 stana, pri čemu, primjerice, samo po jedan u Crikvenici, Matuljima ili Opatiji, na Krku tri, u Rovinju pet, u Umagu tri. Najnižu cijenu stana kupljenog uz subvenciju, od 625 eura za četvorni metar, ima jedini kupljeni stan u Vukovaru.