Posljednjih mjeseci europski regulatori sve više propituju ponašanje energetskih kompanija u razdoblju u kojem su cijene plina višestruko rasle, što pokriva i nekoliko mjeseci prije početka rata u Ukrajini.

Tako je regulator energetskog tržišta u Njemačkoj nedavno objavio da analiziraju ponašanje desetak dobavljača plina, a ovih dana je mađarski energetski regulator (MEKH) obavio odluku kojom kažnjava hrvatsku tvrtku Prvo plinarsko društvo (PPD) novčanom kaznom od 500 milijuna forinti, odnosno 1,35 milijuna eura jer je svojim ponašanjem na aukciji za transportne kapacitete plina od Austrije do Mađarske povećao cijenu tog transporta, a na kraju odustao od kapaciteta za koje se natjecao.

PPD je u vlasništvu jednog od najmoćnijih gospodarstvenika u Hrvatskoj, Pavla Vujnovca koji je među ostalima i vlasnik Pevexa, ali i najveći, nakon ruskog Sberbanka, pojedinačni vlasnik Fortenova grupe, nekadašnjeg Agrokora. S obzirom na to da su dionice Sberbanka pod sankcijama, Vujnovac u Fortenovi zapravo ima dominantnu vlasničku ulogu.

Kršenje pravila

Kad je u pitanju odluka kojom MEKH kažnjava PPD, taj je regulator posljednjih godinu dana propitivao slučaj iz siječnja 2020. godine, dakle prije početka rata u Ukrajini, ali u vrijeme kad su cijene plina već značajno rasle, PPD terete za to da je u aukciji za transport plina svojom ponudom istiskivao ostale sudionike konkurirajući za 50 posto ponuđenih kapaciteta, da bi odustao u zadnjem krugu aukcije koja je imala 37 krugova.

Rezultat je, zaključili su Mađari, podizanje transportne cijene plina iz Austrije u Mađarsku i popunjenost samo 50 posto kapaciteta, pa je plin u Mađarsku stizao po većim cijenama, a uz to dobavni pravac preko Austrije nije do kraja iskorišten.

Objasnili su i da je u početku aukcije interes bio dva i pol puta veći od ponuđenih kapaciteta i zaključili da je riječ o manipulaciji tržišta, a tako se prema smjernicama ACER-a, europske koordinacije energetskih regulatora, karakterizira i ono ponašanje koje tržištu daje varljive signale, neovisno o tome je li se od početka svjesno išlo u manipulaciju.

Mađarski regulator zbog toga je PPD-u odrezao najveću kaznu za kršenje pravila na tržištu energenta, jer je učinak, neovisno o početnom motivu, bila manipulacija tržištem.

I u svom odgovoru na naš upit iz PPD-a kažu da je prema njihovim saznanjima riječ o neobično visokoj kazni za takvu vrstu prekršaja te najavljuju da će tu kaznu platiti, ali i da će se žaliti na odluku mađarskog regulatora.

Kažu da u odluci MEKH-a, kojom kažnjava PPD, stoji da »nije došlo do pokušaja manipulacije tržištem te da nije došlo do manipulacije koja bi bila provedena širenjem informacija, obmanom ili prikrivanjem, ali da je PPD prekršio uredbu EU (REMIT) jer se dogodio učinak manipulacije, tj. konkretno – iako nije postojala namjera manipulacije, samim natjecanjem PPD-a na aukciji rasla je cijena transporta plina«.

No, dodaju i to da se PPD-u stavljalo na teret da je od 17. siječnja do 26. siječnja 2022. sudjelovao na aukciji za zakup plinskih transportnih kapaciteta za plin koji je trebalo prevesti iz Austrije u Mađarsku na graničnom prijelazu Mosonmagyaróvár, bez stvarne namjere da taj plin preveze, a s namjerom da podigne cijenu transporta plina na tom prijelazu tijekom aukcije.

Očito su Mađari zaključili da motive ne moraju dokazivati, da je dovoljno da dokažu da je PPD-ovo ponašanje imalo za posljedicu manipulaciju tržištem koja je dobavne kapacitete ostavila polupraznima.

– Kao što se na burzama trguje plinom, na sličan način se na dnevnoj razini održavaju i aukcije za transport plina koji se plaća u svakoj zemlji kojom plin prolazi na putu do odredišne točke.

Opskrbljivači se na aukcijama natječu za transportne kapacitete nudeći određenu cijenu za transport ne bi li ugovoreni plin dostavili svojim kupcima.

Tijekom sporne aukcije cijena transporta plina narasla je na PPD-u neprihvatljive razine te je PPD pronašao alternativni jeftiniji transportni pravac, iz Slovačke i povukao se iz aukcije. PPD je zatim prevezao istu količinu plina, za koju se nadmetao na aukciji, ali alternativnim, jeftinijim pravcem, pojašnjavaju iz te kompanije.

Širenje poslovanja

Dodaju i da je njihov stav da »nema govora o manipuliranju tržištem, već o odabiru najjeftinijeg izbora u duhu legalne tržišne konkurencije« te tvrde da takvu optimizaciju PPD, ali i drugi sudionici zajedničkog europskog tržišta, provode na dnevnoj razini prevozeći plin između europskih država, s ciljem minimiziranja troškova i komercijalne optimizacije.

Na naše pitanje jesu li možda već negdje imali sličnu situaciju, odnosno je li neki drugi regulator propitivao njihovo ponašanje iz istih ili sličnih razloga iz PPD-a odgovaraju da »dosad nisu bili u ovakvoj ili sličnoj situaciji«.

– PPD 70 posto svojih prihoda ostvaruje na inozemnim tržištima te će, bez obzira na ovakav tretman, nastaviti širiti svoje poslovanje na mađarskom tržištu, poštujući sva pravila zajedničkog europskog energetskog tržišta, baš kao i što mađarske tvrtke posluju na hrvatskom tržištu, poručuju iz PPD-a.

Prihodi PPD-a u 11 godina porasli 615 puta

PPD je 2022. godinu, priopćila je to sama tvrtka, završio s prihodima poslovanja od 32,9 milijardi kuna (4,4 milijarde EUR), što je porast od 56 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Pritom, na prodaju plina na inozemnom tržištu otpada 70 posto prihoda, dok na prodaju plina hrvatskim potrošačima otpada 30 posto ukupnog prihoda PPD-a.

Samo prije deset godina, 2013. godine prihod PPD-a bio je 930 milijuna kuna, a 2011. godine 53,5 milijuna kuna. Dakle, u razdoblju od 11 godina, od 2011.do 2022. godine, PPD je svoje prihode povećao 615 puta.

Na porast prihoda PPD-a u prošloj godini, objasnila je ta tvrtka, najznačajnije je utjecao porast cijene plina na svjetskom tržištu, ali i visoka poslovna aktivnost grupacije na inozemnim tržištima.

Istaknuli su i da u ukupnim nabavama plina LNG čini 40 posto, zemni plin nabavljen od europskih dobavljača 40 posto, a plin nabavljen od Gazproma 20 posto s time da su tijekom 2022. godine u potpunosti obustavili nabava Gazpromova plina.