Zbog pada narudžbi iz eurozone, prije svega Njemačke, domaća drvna industrija je na koljenima. Veliki izvoznik i jedina industrija sa suficitom u vanjsko-trgovinskoj bilanci, prolazi sada kroz jednu od težih kriza u novijoj povijesti, iako je već itekako ojačala i odoljela brojnim tržišnim promjenama.

Puno se govorilo da u toj industriji treba povećati dodanu vrijednost, sa izvoza sirovine prijeći na izvoz namještaja, plasirati gotov dizajnerski proizvod.

Veliki broj tvrtki ide upravo tim putem, radi na unaprjeđenju proizvoda, kako bi konkurirao na zahtjevnom europskom tržištu. No, što kad i to tržište sada tone. Ima tu još problema, pa je izvoz drvoprerađivača ove godine znatno opao, upravo otkako se osjeća recesija u Njemačkoj, koja prolazi kroz krizu industrije i graditeljstva.

Naši drvoprerađivači značajno su vezani za to, ali i za tržište Italije, Austrije i druga, gdje također ne cvjetaju ruže. Govori se o mogućoj propasti dijela tvrtki, ukidanju radnih mjesta, te općenito velikim problemima, tolikim da su iz HUP-a i sindikata nedavno poručili da će od Vlade tražiti pomoć sličnu COVID-mjerama, potporu za zaposlene, osiguravanje likvidnosti i kredite za investicije.

Podaci Hrvatske gospodarske komore govore kako je u prvih osam mjeseci 2023. izvoz proizvoda od drva i namještaja smanjen 14 posto u odnosu na isto razdoblje lani i iznosi 985 milijuna eura. Izvoz drva i proizvoda od drva smanjen je za 16 posto i iznosi 768 milijuna eura, a izvoz namještaja za 5 posto i iznosi 217 milijuna eura. Najveći pad vrijednosti izvoza bilježi se na tržištima vodećih izvoznih zemalja: Italije za 27,2 milijuna eura (smanjenje 11 posto), Njemačke za 22,9 milijuna eura (17 posto) i Austrije za 18,3 milijuna eura (18 posto). Po proizvodima, u osam mjeseci 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022., najveće smanjenje izvoza bilježi se kod piljene građe gdje je vrijednost smanjena za 17 posto što iznosi 65,3 milijuna eura, građevinske stolarije, uključujući vrata, prozore i parket za 39 posto (36,6 milijuna eura), te kod proizvoda od drva, uključujući lamele i daščice za parket, nesastavljene, sa smanjenjem vrijednosti za 24 posto (16,6 milijuna eura), opisuju u Komori.

Nedavno je, tijekom potpisivanja kolektivnog ugovora za djelatnost drvne i papirne industrije, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel poručio da je ključno sačuvati industriju u Hrvatskoj, te da će sindikati zajedno s poslodavcima od Vlade tražiti rješenja. Predsjednik HUP-Udruge drvne i papirne industrije Ivić Pašalić tom je prilikom podvukao da su do sada nastojali vlastitim rješenjima i zaradama amortizirati probleme, no više sami ne mogu. Zatražili su, kazao je, sastanak s premijerom. Ako Vlada ne intervenira, mnoge će tvrtke propasti, istaknuto je.

Filip Galeković

Bukovina u Egipat

Filipa Galekovića, predsjednika Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK, pitali smo što oni u Komori čine, je li tražena pomoć Vlade, te imaju li kakvu povratnu informaciju u tom smislu. Galeković nam je jučer potvrdio da se najveći pad prodaje, tj. izvoza vidi kod proizvođača koji su vezani uz građevinski sektor kao što su proizvođači parketa, prozora, masivnih ploča. Ali, dodaje, situacija je sve gora u cijelom sektoru, pošto su tvrtke mahom izvozno orijentirane.

– Njemačka je u recesiji od početka godine i od tada su krenuli problemi i pad za drvnu industriju. Njemačka kao zamašnjak Europske unije kada stane neminovno je da će se problemi i kriza preliti na ostale države EU-a. Tako da sada imamo pad prodaje gotovo na cijelom europskom tržištu.

Također, nije ništa bolje ni na egipatskom koje je glavno za izvoz bukove građe te azijska tržišta usporavaju, otkriva Galeković. Kaže da je situacija slična kao 2008. uz razliku što sada imamo dva rata koja značajno utječu na cjelokupnu situaciju po pitanju cijena sirovina i proizvoda, te je, navodi, teško išta predvidjeti, ali sigurno se ne očekuje poboljšanje u narednoj godini, već samo daljnji pad.

– Oporavak se načelno očekuje tek drugi do treći kvartal 2025. Organizirali smo sastanak u našem resornom Ministarstvu poljoprivrede s ministricom već u lipnju ove godine, da joj prezentiramo situaciju i smjer u kojem se tržište kreće i da upozorimo da je nužno početi razmišljati i donositi mjere koje će očuvati industriju.

Drvna industrija zapošljava više od 30 tisuća radnika, koristi mahom domaću sirovinu te daje značajan doprinos ruralnom i regionalnom razvoju Republike Hrvatske. Također je, kao i 2008., vjesnik krize jer bude uvijek prva pogođena, upozorava Galeković. Iznimno je važno, kaže, da je nedavno potpisan i Kolektivni ugovor sa sindikatima te su poslodavci dobili partnera u sindikatima koji također naglašavaju sve težu situaciju u industriji.

Bit će sve gore

– U situaciji smo da sva udruženja koja su aktivna – HGK, HUP i HOK, djeluju zajedno. Prema anketi koju smo interno proveli među članicama dobili smo sljedeće rezultate: prosječan pad prometa iznosio je preko 30 posto u odnosu na isti period lani, raspona 15 do 60 posto; preko 30 posto tvrtki otpuštalo je radnike, i to u rasponu od 6 do 20 posto; 65 posto tvrtki očekuje daljnji pad prometa do kraja godine; preko 60 posto tvrtki očekuje pad prometa i do sredine sljedeće godine; 21 posto očekuje da će se situacija do tada stabilizirati, a 17 posto ne mogu ništa predvidjeti.

Nadalje, promjenu negativnih trendova u poslovanju sredinom 2024. očekuje 21 posto tvrtki, 22 posto tvrtki isto očekuje tijekom 2025., a 57 posto tvrtki ne može predvidjeti kakvi će trendovi biti u poslovanju. Uz to, 61 posto tvrtki smatra kako neće moći opravdati ugovorene količine trupaca za 2023. kod Hrvatskih šuma, dok 39 posto ne očekuje probleme, ali iz razloga što postojeći ugovori pokrivaju samo jedan dio njihovih potrebnih količina za sirovinom.

Još uvijek nismo dobili nikakve prijedloge te smo odlučili poduzeti daljnje korake i pisati predsjedniku Vlade, ministarstvu gospodarstva, ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, ministarstvu poljoprivrede i Hrvatskim šumama.

Neke mjere koje predlažemo su potpore za očuvanje radnih mjesta u prerađivačkoj industriji: skraćivanje radnog vremena, ostvaruje se kada je pad prometa 40 posto i više u odnosu na isti mjesec prošle godine, skraćivanje radnog tjedna sa 5 na 4 radna dana, što ne smije biti vezano uz potpore male vrijednosti jer korisnici su mahom i poslodavci s većim brojem zaposlenih te većina tvrtki ima potrošene iznose potpora male vrijednosti, nužno je zadržati kvalificiranu radnu snagu, potom donošenje novih kreditnih linija za obrtna sredstva za prerađivačku industriju (HBOR, subvencionirana kamata).

Nadalje, nužno je donijeti odluku s Hrvatskim šumama kao u COVID-mjeri za aktualni javni poziv za kupoprodaju trupaca i prostornog drva za 2024. – prepisivanje količina kao u godini prije ili pravdanje zalihama da tvrtke ne gube ugovorene količine trupaca radi nemogućnosti pravdanja izlaznim fakturama zbog pada prodaje.

Tvrtke mahom rade na zalihu i važno je da se ne izgube količine ugovorene sirovine jer je sirovina ključ za funkcioniranje i ugovaranje novih poslova te je potrebna kada se pokrene tržište. Tvrtke koje gube značajne količine su mahom finalisti s velikim brojem zaposlenih. Nadalje, predlažemo i ograničavanje cijena energenata, struje, jer je to najveći trošak uz sirovinu, dakle ograničiti/smanjiti trošak koliko je moguće, opisuje Galeković.

Problematična raspodjela sirovina

Filip Galeković, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK, kaže da drvna industrija ima dobar odnos s Hrvatskim šumama, ali da je pitanje raspodjele sirovine uvijek problematična tema.

– Imamo potpisano Pismo razumijevanja koje regulira odnose i pravila raspodjele sirovine i važeće je do 2027., ali je potrebno napraviti izmjene i dopune, da se unaprijedi i uskladi s donesenim Nacionalnim planom razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja RH do 2030. Hrvatska drvna industrija ima sigurno dobru dugoročnu perspektivu, ali su potrebni hitni koraci i mjere ako je ne želimo izgubiti i postati samo izvoznik sirovine, tumači Galeković.

Treba ponoviti da je hrvatska drvna i papirna industrija jedini sektor u Hrvatskoj s vanjsko-trgovinskim suficitom od čak 330 milijuna eura u 2022. U industriji radi više od 1.300 tvrtki s više od 18.000 zaposlenih. Ukupni prihod u četiri godine gotovo se udvostručio na 2,1 milijardu eura godišnje uz 980 milijuna eura prihoda iz izvoza. Uz to, prisutna je i u ruralnim područjima, što još više ističe njenu važnost za njihov razvoj i očuvanje radnih mjesta.