Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica zabilježile najveći tjedni pad od koronakrize 2020. godine jer je Washington najavio drastične uvozne carine, a Peking uzvratio protumjerama.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones pao 7,9 posto, na 38.314 bodova, dok je S&P 500 potonuo 9,1 posto, na 5.074 boda, a Nasdaq indeks 10 posto, na 15.587 bodova.

Početkom tjedna činilo se da bi se tržište moglo oporaviti od pada prethodnoga tjedna jer su ulagači ‘igrali’ na to da će Washington biti popustljiv u vezi dugo najavljivanih carina.

No, u srijedu je uslijedio ‘hladan tuš’ – predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je carine od 10 posto na sav uvoz u SAD, kao i dodatne recipročne carine mnogim zemljama s kojima SAD ima trgovinski deficit.

Takve drastične carine nitko nije očekivao, pa su u četvrtak oštro pale sve najveće svjetske burze od Azije, preko Europe, do SAD-a.

Kina uzvraća udarac

Optimističniji ulagači nadali su se smirivanju tržišta, no u petak je pritisak na burze dodatno pojačan nakon što je Kina najavila protumjere – carine od 34 posto na sav uvoz iz SAD-a, točno koliko je Trump odredio carine na uvoz kineske robe.

Tako Peking u stopu prati poteze Washingtona. Trump je, naime, već prije uveo carine od 20 posto na uvoz kineske robe, a Peking brzo uzvratio istom mjerom.

Ta eskalacija carinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava mogla bi, plaše se ulagači, izazvati poremećaje u nabavnim lancima i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta globalnog gospodarstva, pa i recesiju.

Tim više što je protumjere na Trumpove carine najavio i niz drugih zemalja, uključujući Europsku uniju.

Zbog toga analitičari JP Morgan banke procjenjuju da postoji 60 posto šansi da će do kraja godine svjetsko gospodarstvo uroniti u recesiju.

Najveći pad Wall Streeta od koronakrize

Zbog svega toga, na Wall Streetu je u posljednja dva dana prošloga tjedna Dow Jones potonuo 9,3 posto, S&P 500 10,5, a Nasdaq indeks 11,4 posto.

To je najveći dvodnevni pad tih indeksa od 2020. godine, kada je na tržištima vladala panika zbog pandemije koronavirusa.

U ta dva dana samo na Wall Streetu izbrisano je više od 5.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti kompanija iz sastava S&P 500 indeksa.

Utjehu ulagačima nije pružio ni predsjednik američke središnje banke Jerome Powell, premda je Trump pozvao Fed na smanjenje kamatnih stopa, što bi podržalo tržišta.

Powell je zanemario Trumpove pozive i u petak poručio da će središnja banka sa svojim potezima pričekati dok ne bude jasniji utjecaj Trumpovih poteza na gospodarstvo.

Powell je kazao da su najavljene carine znatno veće nego što se očekivalo, pa će takvi biti i ekonomski utjecaji, uključujući višu inflaciju i usporavanje rasta gospodarstva.

„Koliko će ti utjecaji biti snažni i koliko će trajati, neizvjesno je”, kazao je Powell i istaknuo da je središnja banka dobro pozicionirana da može pričekati jasniju sliku kako bi prilagodila svoje politike.

Nasdaq u području ‘medvjeda’

Nakon prošlotjednog pada, Dow Jones i S&P 500 indeks zaronili su duboko u područje korekcije, više od 10 posto ispod svoje rekordne razine, dosegnute u veljači.

Nasdaq indeks potonuo je, pak, u područje ‘medvjeda’, više od 20 posto ispod svoje rekordne razine.

I dok su svi najvažniji indeksi na Wall Streetu pali, VIX indeks ‘straha’ skočio je na najvišu razinu od 2020. godine i koronakrize. To znači da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.

„Tržište ‘bikova’ je mrtvo, a uništili su ga ideolozi i samoranjavanje. Tržište je možda blizu svom kratkoročnom dnu, no zabrinjava nas utjecaj globalnog trgovinskog rata na dugoročni gospodarski rast”, kaže Emily Bowersock Hill, direktorica u tvrtki Bowersock Capital Partners.

Europski STOXX 600 indeks potonuo više od 8 posto

I na svim ostalim najvećim svjetskim burzama cijene su dionica prošloga tjedna oštro pale. Među ostalim, STOXX 600 indeks najvažnijih europskih dionica potonuo je 8,3 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks skliznuo 7 posto, na 8.054 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 8 posto, na 20.641 bod, a pariški CAC 8,1 posto, na 7.274 boda.