Interes putnika za krstarenjima na kruzerima veća je nego je bila 2019. te se predviđa da će ove godine na kruzerima globalno putovati šest posto više putnika nego te rekordne godine.

Pokazuje to nova analiza Svjetskog udruženja kruzing kompanija (CLIA) koja okuplja sve velike brodare koji nude usluge putovanja na brodovima za kružna putovanja.

Ove bi godine kruzing industrija trebala ugostiti oko 31,5 milijuna putnika, s tim da se paralelno grade i novi brodovi te bi se globalni kapaciteti na brodovima u narednih pet godina trebali povećati za 19 posto.

Samim time, kruzing industrija ove bi se godine ipak trebala u potpunosti oporaviti od pandemije koja je desetkovala ovaj turistički segment te se predviđalo da će se gosti na kruzere u punom obimu vratiti tek 2024. ili 2025.

Međutim, kako pokazuju trendovi u Hrvatskoj, i na globalnom nivou krstarenja su se vratila, i to puno brže od očekivanja.

Što se tiče najposjećenijih luka za kruzere u svijetu, uvjerljivo najjači je Miami kroz koji koji godišnje prođe više od 5 milijuna putnika na kruzerima. Drugi je Port Canaveral, a slijede Cozumel, Port Everglades, Nassau, Shangai, Barcelona, Civitavecchia, Southampton te San Juan.

Put dekarbonizacije

Najveće udruženje kruzing brodarskih kompanija tako ističe da su krstarenja i dalje jedna od najbrže rastućih sektora turizma, a što, dakle, potvrđuje činjenica da se i dalje grade novi brodovi.

Članice CLIA-e će tako u svoje flote uključiti 44 nova broda od 2023. do 2028., s tim da će 14 novih brodova biti porinuto već tijekom ove godine.

Riječ je o gotovo 30.000 novih ležajeva na velikim kruzerima koliko će ih se staviti na tržište, pri čemu je prosjek ležajeva po brodu oko 2.000, dok najveći brodovi, koji će ove godine zaploviti, imaju oko 5.600 mjesta za putnike.

Dogodine se planira porinuće 12 velikih kruzera s nešto više od 30.000 putnika, dok je za sada po najavama rekordna 2025., kad bi trebalo zaploviti tek osam kruzera.

No, očito je riječ o gorostasima s obzirom na to da se radi o ukupnom kapacitetu od oko 32.000 putnika. Do 2028. očekuje se da će se na tržište staviti flota kapaciteta 120.000 putnika.

Nekog usporavanja u perspektivi u kruzingu nema na vidiku ni što se tiče veličine brodova, ni po pitanju broja putnika. Samim time, i kruzing se sve više okreće održivosti čemu se nije za čuditi s obzirom na to da sve više luka pokušava obuzdati broj posjetitelja s ovih gorostasa, a među kojima je već nekoliko godina i Dubrovnik.

U CLIA-i su stoga ukazali na to da kruzeri slijede put dekarbonizacije koristeći se napretkom tehnologije, infrastrukture i operacija, a sada koriste LNG propulziju kao prijelaz.

Tako se 60 posto brodova, koji bi trebali debitirati između 2023. i 2028., oslanjaju na LNG gorivo kao svoj primarni pogon.

LNG je, kažu u CLIA-i, trenutačno najčišće u dovoljnoj količini dostupno gorivo s time da se paralelno istražuju i mogućnosti nulte emisije, uključujući napredna biogoriva i druga rješenja za obnovljivu energiju kao što su sintetička goriva,metanol, vodik…

Održivije gorivo

Zanimljivo je kako bi svaka najavljena novogradnja iz flota članica CLIA-e do 2028. trebala biti opremljena mogućnostima napajanja strujom s obale, međutim, tek manje od 2 posto svjetskih luka za kruzere ima takve priključke.

Osim što su se kruzing kompanije počele okretati održivijem gorivu, očito je da sve više moraju surađivati s destinacijama i lukama u koje dolaze njihovi brodovi u smislu održivosti.

U sektorskom su udruženju tako istaknuli upravo tu suradnju te naveli da je kruzing turizam »upravljani turizam«, a rasporedi dolaska i odlaska brodova utvrđeni s lukama do tri godine unaprijed.

Ova svjetska organizacija istaknula je i pionirski rad u smislu kontrole u destinacijama kao što je Juneau na Aljasci, grčkom Santoriniju, španjolskoj Palma de Mallorci, ali i u Dubrovniku.

– Oni su dokaz onoga što se može postići kroz zajedničke inicijative održivog turizma na čelu s industrijom krstarenja, destinacijama, lukama i drugim organizacijama.

A koje rade na postizanju zajedničkih ciljeva koji će pomoći u očuvanju cjelovitosti, kulturne baštine i ljepota najcjenjenijih svjetskih destinacija za buduće generacije, poručili su u CLIA-i. Inače, zanimljivo je i da su mnoge tvrtke za krstarenje počele nuditi čak i održive i ekološki prihvatljive izlete po obali.

Mediteran top destinacija

Po pitanju kruzing destinacija i dalje vode Karibi, a drugi po prometu je Mediteran. Lani je tako samo na Mediteranu na kruzerima plovilo blizu 4 milijuna putnika, od čega 1,1 milijun po istočnom Mediteranu.

Zanimljivo je da se istočni Mediteran već lani gotovo izjednačio s brojkama iz 2019., a središnji i zapadni Mediteran, iako ostvaruje više nego dvostruki promet, zaostaje za 2019. za oko pola milijuna putnika.