Hrvatska udruga poslodavaca je u povodu 100 dana rada Vlade objavila svoje ključne pozicije, te prijedloge za koje vjeruju da će njihova implementacija osigurati brzanje rasta BDP-a, dosezanje standarda građana EU-a, više plaće, veću stopu zaposlenosti, rast izvoza, ulaganja, inovacija i razvoj cijelog društva. Tako poreze vide »u službi kulture rada«. Spominju »pravedno i jednako porezno opterećenje svih vrsta osobnih dohodaka, neovisno o izvoru dohotka (rad vs. renta)«, potom porezno rasterećenje rada za 10 postotnih bodova, te rasterećenje srednjih i viših plaća i primanja podizanjem praga primjene više porezne stope poreza na dohodak.

– Visokokvalificiranim zaposlenicima među kojima su liječnici, znanstvenici, inženjeri, IT-evci i drugi stručnjaci neto plaće bi znatno rasle uz zadržavanje iste cijene rada za poslodavca. Takvim se potezom olakšava ostanak radne snage na domaćem tržištu, tvrtke postaju konkurentnije na EU terenu i stvara se baza za povratak dijela iseljenih građana, navodi HUP. Spominje potom »kontinuirano rezanje poreznog i parafiskalnog opterećenja poslovanja i rada za minimalno 500 milijuna eura, uz izbjegavanje uvođenja novih poreza«. Zalažu se za fleksibilno i otvoreno tržište rada. Kažu da se »zbog kroničnog nedostatka radne snage odgađaju pojedine investicije u nizu sektora, a kasne i brojni projekti«.

Nužna je stoga, navode, ciljana i pametna imigracijska strategija za deficitarna zanimanja te jačanje administrativnih kapaciteta zbog bržeg odobravanja dozvola za boravak i rad za kvalificirane strane radnike. Traže i »moderan Zakon o radu« koji »štiti radnika, a ne radno mjesto«. U preporukama su naveli i ciljano privlačenje visokokvalificiranih radnika iz trećih zemalja na domaće tržište. Nadalje, traže reformu sustava obrazovanja, a tu navode racionalizaciju ukupnog broja zaposlenih u sustavu obrazovanja u cilju podizanja primanja, povećanje atraktivnosti nastavničkih profesija i povećanja efikasnosti sustava, a sukladno postignutim rezultatima, potom ukidanje studijskih i srednjoškolskih programa za koje ne postoji interes studenata i učenika (osim onih koji su društveno nužni) te poticanje obrazovnih programa usmjerenih na STEM i područja koja stvaraju višu dodanu vrijednost u cilju usklađivanja obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada, itd. Kada je riječ o strukturi hrvatskog gospodarstva, ističu da je potrebna »transformacija od monokulture na kvalitetniju strukturu ekonomije«. U segmentu malog i srednjeg poduzetništva, zalažu se za povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a sa 40.000 na 70.000 eura prihoda na godišnjoj razini, kao i omogućavanje plaćanje PDV-a po realiziranim fakturama.

Potrebnom smatraju i reviziju sustava fiskalizacije napojnica kako bi bio operativno provediv, a sugeriraju i smanjenje PDV-a na ugostiteljske usluge na 13 posto, »što je praksa i u drugim mediteranskim zemljama«. Vezano za porez na dobit, kažu da se viša stopa od 18 posto primjenjuje na tvrtke s prihodima višima od milijun eura godišnje čak i ako ti prihodi premaše taj iznos za jedan euro. Misle da treba primjenjivati višu poreznu stopu samo na razliku, a ne na cijelu dobit. Zalažu se i za primjenu nulte stope poreza na reinvestiranu dobit.

Navode da izmjenom Zakona o poticanju ulaganja Hrvatsku treba učiniti konkurentnom za privlačenje velikih investicija, a pritom snažno poticati velike investicije, osobito one iznad 100 milijuna eura… Izdvojili su važnost IKT sektora za budućnost (informacijske i komunikacijske tehnologije, op.a.), koji, kažu, ima potencijal rasta od 10 do 15 posto godišnje, ubrzanje ulaganja u obnovljive izvore energije, zatim poljoprivredu i proizvodnju hrane, kao i turizam, koji može privući značajne kvalitetne investicije. Smatraju i da cijena električne energije za tvrtke ne smije biti veća od cijene električne energije za kućanstva.