ZAGREB – Prognoze Europske komisije po kojima je hrvatsko gospodarstvo u prošloj godini palo za 8,9 posto, a u ovoj bi godini trebalo rasti za 5,3 posto, za premijera Andreja Plenkovića nose ohrabrujuću poruku. Objasnio je na sjednici Vlade premijer i što je ohrabrujuće u tim prognozama – pad će za prošlu godini biti manji od jesenske prognoze Komisije (9,6 posto), a u ovoj će godini Hrvatska imati treći najveći rast u Europskoj uniji, odmah iza Španjolske i Francuske. No, ono što se jučer nije spominjalo na sjednici Vlade je i to da je, prema tim prognozama, pad u prošloj godini bio četvrti najveći, pa se od zemlje s najvećim padom očekuje i nešto brži i snažniji rast u godinama oporavka. Uz to, Komisija Hrvatskoj ipak prognozira za prošlu godinu pad veći od vladinih projekcija o padu od osam posto, a smanjila je i očekivanja rasta za ovu godinu.

Poboljšanje u prognozama, istaknuo je premijer, prije svega rezultat je trećeg lanjskog tromjesečja, odnosno turističke sezone tijekom koje je u Hrvatsku došlo znatno više stranih turista nego u druge, konkurentske zemlje.

Siva turistička budućnost

No, turizam koji je prema premijeru zaslužan za bolje prognoze, razlog je, navodi Komisija, i padu od 8,9 posto u prošloj godini.

– Ovaj nagli pad uglavnom se može pripisati utjecaju pandemije COVID-19 na izvoz usluga, posebno turizma, koji je znatno pretrpio zbog pada potražnje za zračnim putovanjima i nametanja ograničenja putovanja u mnogim zemljama, stoji u obrazloženju Komisije.

U procjenama da će Hrvatska u ovoj godini imati rast od 5,3 posto, što je istovjetno Vladinim prognozama, Komisija nije uzela u obzir mjere i projekte koji će se financirati iz Mehanizma za oporavak i otpornost, pa ističe i da su moguće i veće stope rasta u ovoj i sljedećoj godini za koju je prognoza rast od 4,6 posto.

Kako u kalkulaciju komisije nije ušao novac od Mehanizma za oporavak, ona prognoza rasta za Hrvatsku temelji na rastu domaće potrošnje i rastu investicija, posebice u građevinskom sektoru, kroz obnovu potresom pogođenih područja.

– Suzdržana potražnja zajedno s postupnim oporavkom tržišta rada trebala bi potaknuti privatnu potrošnju. Očekuje se rast investicija s obzirom na već sada snažnu dinamiku u građevinskom sektoru te na obnovu Banije i Zagreba koji su stradali u potresu, navode iz Komisije.

Oni očekuju i da će Hrvatska imati postupni oporavak dugoročnih investicija, a prognoze za izvoz usluga, odnosno turizam, nisu bajne ni za sljedeće dvije godine. Puno bolja predviđanja Komisija ima za hrvatski robni izvoz, ali i on će ovisiti o raspletu na globalnoj gospodarskoj sceni.

Osma pozicija

– Oporavak vanjske potražnje bit će nejednak. Očekuje se snažan rast robnog izvoza zahvaljujući poboljšanim svjetskim izgledima, ali predviđa se da će izvoz usluga ostati prigušen i u 2021. i u 2022. godini u usporedbi s razinom iz 2019. godine, i to uglavnom zato što će oporavak u sektoru putovanja i ugostiteljstva vjerojatno potrajati nekoliko godina, prognozira Komisija koja time jasno sugerira da se hrvatski turizam neće tako skoro vratiti na razine prije korone. Dakle, glavne uzdanice za rast hrvatskoga gospodarstva u ovoj godini su rast osobne potrošnje, rast investicija u koje država mora krenuti zbog potresa, te rast izvoza jer se očekuje oporavak na inozemnim tržištima.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori su na osnovi prognoza Komisije za ovu i sljedeću godinu izradili procjenu kumulativnog učinka pandemije na domaće gospodarstvo, pa kažu da će Hrvatska, zbog visokog udjela usluga u stvaranja BDP-a, biti osma među članicama Europske unije po negativnom utjecaju pandemije.

– Realni BDP bi prema novim procjenama u 2022. godini u Hrvatskoj trebao biti tek 0,3 posto viši nego u 2019. godini, a najpogođenije bi trebale biti Grčka, Španjolska, Italija i Austrija, čiji BDP i dalje ne bi trebao dostići tu razinu, navode iz HGK-a.

Rast nezaposlenosti

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) trude se biti realni u vezi s hrvatskim gospodarstvom i stoga imaju manje optimistične prognoze ovogodišnjeg rasta BDP-a od Europske komisije (EK), navodi se u njihovu komentaru zimskih ekonomskih prognoza EK-a.

Iz Hrvatske udruge poslodavca poručuju pak da su njihove prognoze manje optimistične od onih Europske komisije, jer se oni nastoje držati realnosti u kojoj se nalazi hrvatsko gospodarstvo.

U prilog prognozama Komisije ide dobra turistička sezona i potencijalno smirenje pandemijske krize uzrokovane koronavirusom zbog dolaska cjepiva i sve veće procijepljenosti ukupne populacije, ali iz HUP-a upozoravaju da ne treba zaboraviti i sve ostale grane gospodarstva, kao i to da su trenutno na snazi vrlo stroge mjere koje velikom dijelu poduzetnika ograničavaju ili u potpunosti onemogućavaju rad, što će se negativno odraziti i na ukupan rast u 2021., ovisno o tome koliko se situacija produlji. Posebno ističu da mjere koje je Vlada donijela u cilju očuvanja radnih mjesta ne mogu zamijeniti rad i stvarno poslovanje na tržištu. Ističu da potencijalnu prijetnju značajnijem rastu predstavlja i moguće povećanje broja nezaposlenih u trenutku kad prestanu potpora za očuvanje radnih mjesta, jer će i nakon ukidanja mjera zabrane rada biti potrebno još neko vrijeme da ta poduzeća počnu koliko-toliko normalno poslovati. Ako se uvjeti na tržištu rada normaliziraju, onda je, moguće očekivati i da će rasti potrošnja, upozoravaju iz HUP-a.