Vozači su zabrinuti jer cijene benzina u Hrvatskoj već mjesecima neprekidno rastu, a prošlog tjedna dosegnule su najvišu razinu u posljednjih sedam godina, prema internetskoj stranici Cijene goriva.

Litra benzina na crpkama u zemlji prošlog se petka prodavala za prosječnih 11,5 kuna, prema podacima Ministarstva gospodarstva.

No, čini se da je to bio vrhunac poskupljenja, jer je već tijekom vikenda cijena benzina pala na 11,18 kuna po litri.

Hoće li gorivo nastaviti s pojeftinjenjem, teško je u ovom trenutku reći jer to ovisi i o reakciji vlasnika crpki. No, sigurno je da su nestali razlozi za poskupljenja jer je nafta na svjetskom tržištu u posljednja dva tjedna osjetno pojeftinila.

Jeftinija nafta

Još 5. srpnja za barel nafte na europskom tržištu trebalo je izdvojiti rekordnih 77 dolara, da bi jučer cijena pala na oko 71 dolar.

Nafta je stalno poskupljivala od prosinca, kada se zbog početka primjene prvih cjepiva u svijetu proširio optimizam u brzi gospodarski oporavak od pandemije, što podrazumijeva i veću potražnju za gorivom.

No, stvari su se posljednjih dana preokrenule, što će zasigurno imati utjecaja i na cijene na benzinskim crpkama.

– Ne vidim sada nikakva razloga za povećanje cijena goriva, potvrdio nam je Davor Štern, stručnjak za energiju, napominjući da za to postoji više razloga.

Jedan je u tome što zemljama proizvođačima nafte trebaju veći proračunski prohodi, a rast cijena nafte bio im je u tom smislu kontraproduktivan. Stoga su proizvođači nafte na sastanku organizacije OPEC prošlog vikenda odlučili povećati proizvodnju kako bi, prema riječima Šterna, cijene održali na razini od oko 70 dolara.

Drugi razlog za sadašnji pad cijene nafte jesu najnoviji strahovi od širenja pandemije u svijetu, nakon što se broj zaraza u SAD-u prošlog tjedna povećao za 70 posto, uz naglo širenje delta soja u Ujedinjenoj Kraljevini i Izraelu, zemljama s visokom procijepljenošću stanovnika.

– Očito, euforija oko naglog ekonomskog oporavka u svijetu je splasnula, a to je utjecalo i na trgovce na burzama, kaže Štern, koji misli da će zbog toga vjerojatno splasnuti i potražnja za gorivom.

Ruski plin

Usprkos tome što su ekonomske nevolje ograničile potražnju za energentima, neki su mediji objavili bombastične naslove prema kojima Hrvatsku čekaju osjetno više cijene plina.

No, Štern zasad ne vidi stvarnih razloga za poskupljenje plina, jer njegovi proizvođači u Rusiji, koja je glavni opskrbljivač Europe, nisu to najavili. Čak i kada bi najavili, kupci plina ne bi morali u pregovorima prihvatiti više cijene.

– Ne vidim, dakle, nikakva razloga ni za poskupljenje plina u ovom trenutku, kaže Štern. Međutim, on ne isključuje mogućnost da plin poskupi i nekim državama, zato što na taj način žele povećati proračunske prihode.

Pritom ističe Njemačku kojoj, kaže, treba više novca za borbu s posljedicama pandemije, a sada i za obnovu područja zemlje koja su porušena u katastrofalnim bujicama.

Rast cijene grijanja na sva fosilna goriva

Plin će u dugoročnom razdoblju zaista poskupjeti, i to zbog planova Europske unije koja želi do 2050. postići klimatsku neutralnost na kontinentu, a do 2030. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 55 posto u usporedbi sa stanjem iz 1990.

To povlači za sobom rast cijene grijanja na sva fosilna goriva. Prema procjeni Europske komisije, plin za kućanstva u Hrvatskoj trebao bi poskupjeti za 25 posto najkasnije do 2026. godine. U nekim zemljama EU-a poskupljenje će biti i veće, u nekima manje.

Najviše će pogoditi ljude s najnižim prihodima, ali oni neće biti ostavljeni na cjedilu. Komisija je najavila stvaranje posebnog fonda iz kojeg bi se sufinancirali troškovi grijanja za siromašna kućanstva.​